Prijelaz na sadržaj

Botaničar Ivo Horvat

7.10.1897. - 23.4.1963.

Ivo Horvat

Uvod

Gradski muzej u Čazmi želi biti mjesto trajne uspomene na Ivu Horvata, a posebno se ponosi svojom Memorijalnom zbirkom botaničara Ive Horvata (MZIH). Zbirka se sastoji najvećim dijelom od knjiga, posebnih otisaka znanstvenih i popularno znanstvenih radova te četiri lista herbara botaničara Ive Horvata koje je 1981.g. Muzeju poklonila Marija Horvat, njegova supruga. Dalje se dopunjuje prikupljanjem knjiga i separata te drugih predmeta vezanih uz život i rad prof. dr. Ive Horvata – najvećeg hrvatskog prirodoslovca 20. stoljeća. Godine 1997. u suradnji s dr. Mladenom Racom, dr. Andrijom Željkom Lovrićem i Institutom "Ruđer Bošković" u Zagrebu, prikupljeni su podatci od obitelji Horvat, preslikani osobni dokumenti prof. dr. Ive Horvata, fotografije, novinski natpisi te je sva prikupljena građa evidentirana u muzejsku dokumentaciju.

Posljednju značajnu donaciju Gradskom muzeju Čazma obitelji Soljačić – zeta i unučadi Ive Horvata – 2013. godine je činio fotoaparat kojim je dr. Ivo Horvat snimio niz terenskih fotografija te izdanja periodike i knjiga posvećenih Ivi Horvatu.

Iako je veliki znanstvenik, botaničar Ivo Horvat, živio tek prve tri godine svojega života u Čazmi, Gradski muzej u Čazmi u svim prilikama ističe njegovu povezanost uz rodni grad. Bilo je tako i povodom 100. obljetnice rođenja, 7. listopada 1997., 111. godine rođenja 2008., 23. travnja 2013. g. uz 50. godišnjicu njegove smrti, upriličivši uz svaku od ovih godišnjica izložbu i popratna događanja. Izložba iz 2013. g. pod naslovom „Ivo Horvat – život za prirodu” gostovala je u Nacionalnom parku Risnjak uz 60. godišnjicu njegova proglašenja te je u elektroničkom obliku prikazana u okviru manifestacije Noć muzeja 2019. godine na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu povodom 100. godišnjice te sveučilišne ustanove.


Čazma – rodno mjesto Ive Horvata

Krajem 19. st., Čazma je maleni gradić slavne prošlosti, ima status trgovišta, nekoliko obrtnika, državnu pučku školu, razne udruge, poljoprivreda čini osnovu gospodarstva i tek su utemeljeni oblici građanskog društva. Razlog je tomu višestoljetni vojni ustroj koji je usporavao sve oblike društveno-gospodarskog razvoja. Pod kraj 19. st., u Čazmi živi manje od tisuću stanovnika. Tek je u zadnjoj četvrtini 19. st. grad dobio civilnu upravu, najprije postaje sjedištem kotarskog suda i kotarskog poreznog ureda (1872. g.), a od 1. listopada 1895., postaje sjedištem novoosnovanog kotara Čazma. Zahvaljujući tome, djeluju ovdje državne institucije kao što je sud, gruntovnica, katastar te niz drugih. Njihovim osnutkom popunjavaju se i radna mjesta mahom obrazovanim mlađim i sredovječnim stručnjacima koji sa sobom dovode i svoje obitelji, ili ih zasnivaju u samoj Čazmi. Doseljeni intelektualci oživljavaju društveni život potičući razvoj novih potreba postojećeg sloja zatečenih bogatijih trgovaca i obrtnika, ali i brojnih seljaka.

Izložba Botaničar Ivo Horvat
Razglednica Čazme iz 1895. godine;
GMČ, Zbirka razglednica, inv. br. 4953

Roditelji i rođenje Ive Horvata

Među došljacima u Čazmu 1896. g. bio je i bračni par Horvat – Regina (rođ. Holzinger) i Ivan, kraljevski sudbeni pristav, s kćerkom Ančicom-Marijanom. Ivan je postavljen za kotarskog sudca. Obitelj Horvat stanovala je u današnjoj Ulici Franje Vidovića kbr. 29. U obitelji Horvat rodio se 7. listopada 1897. godine sin koji je po ocu dobio ime Ivan, ali su ga zvali i on se sam pisao - Ivo. Po dolasku u Čazmu bračni par Horvat se aktivno uključuje u društveni život. U svom glasovitom znanstvenom radu iz 1898. g. pod nazivom Vijor kod Čazme, dr. Andrija Mohorovičić spominje suca Ivana Horvata kao jednog od izvora podataka o stanju i kretanju oluje u Čazmi i okolici u kolovozu 1897. g. (GMČ, Prirodoslovna zbirka, inv. br. 6021).

Izložba Botaničar Ivo Horvat
Bračni par Regina i Ivan Horvat snimljeni oko 1895.g., GMČ, Fototeka, inv. br. IH-1
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Rodna kuća Ive Horvata u današnjoj Ulici Franje Vidovića 29, u Čazmi
GMČ, MZIH, inv. br. MZIH-72
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Dio Matične knjige krštenih Župe u Čazmi (1878.-98.), u kojoj je pod rednim brojem 89 za 1897.g. upisan krštenik Ivan Horvat, podatci o roditeljima te kumovima Ive Horvata - dr. Antunu Baueru (tada biskupu, kasnije zagreb. nadbiskupu) i Ljubici Holzinger; GMČ, Fototeka, inv. br. IH-2

Očeva i sestrina smrt i odlazak iz Čazme

Ivi Horvatu nije bila ni godina dana kada mu 22. rujna 1898. godine umire otac Ivan, kotarski sudac u Čazmi. Sahranjen je na župnom groblju 24. rujna iste godine.

Pogrebni obred i upis podataka u matičnu knjigu umrlih, te izdavanje smrtnog lista obavio je tadašnji čazmanski župnik Karlo Vran.

Kako jedna nesreća nikada ne dolazi sama, obitelj je zadesila nova: nedugo iza oca, umire od ospica kći Ančica-Marijana, starija Ivina sestra. Pokopana je na zagrebačkom groblju Mirogoj. Udovica Regina Horvat živi do 1900. godine u Čazmi nakon čega odluči sa sinom Ivom otići na obiteljsko imanje svojega brata u Dubravicu (Hrvatsko zagorje).

Izložba Botaničar Ivo Horvat
Ivo Horvat u prvoj godini života
GMČ, Fototeka, inv. br. IH-3
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Nadgrobni spomenik kraljevskom kotarskom sudcu Ivanu Horvatu u Čazmi, Groblje sv. Duha u Ulici sv. Andrije. GMČ, Fototeka, inv. br. IH-4
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Ančica-Marijana Horvat, starija Ivina sestra, GMČ, Fototeka, inv. br. IH-5

Dubravica i Samobor

Odselivši se iz Čazme, Ivo Horvat je s majkom živio u Dubravici i Samoboru. Ivo je odgajan u strogom katoličkom duhu što od majke, a što po uzoru na skrbnika i tutora, tadašnjeg biskupa i akademika, dr. Antuna Bauera. Utjecalo je to i na njegove besprijekorne ocjene iz vjeronauka tijekom cijeloga školovanja kao i na jasno zauzete stavove, čvrsti svjetonazor i domoljublje koji su ga krasili cijeloga života. Već u Dubravici i Samoboru mogao je uočiti zanimljivosti prirode koja je u punom sjaju okruživala ova mjesta. Još za vrijeme studija Ivo Horvat vraćat će se u Dubravicu i proučavati stanište močvarne livade zvane cret (čret) – danas Botanički posebni rezervat zaštićene prirode Dubravica. Vjerojatno je toj kategoriji zaštite pridonijelo i istraživanje Ive Horvata početkom 1920-ih godina i ranije. Iako je bio krhka zdravlja, Ivo Horvat je ostao cijeli svoj život vezan uz prirodu, istraživanja, dokazivanja u cilju praktične primjene rezultata i spoznaja.

Formalnu izobrazbu započeo je u šk. god. 1904./5.; prvi razred pučke škole završio je u Dubravici, a u razdoblju od 1905. do 1908. nastavio je školovanje u Općoj nižoj pučkoj školi u Samoboru. Pučku školu uspješno je završio u šk. god. 1907./8.

Izložba Botaničar Ivo Horvat
Razglednica Samobora
Putovala 9.7.1908. g.
svjetlotisak, rukopis, karton, 13,9 x 8,9 cm
GMČ, Zbirka razglednica, inv. br. 4662

Gimnazijsko obrazovanje

Po završetku pučke škole Ivo Horvat nastavlja školovanje u Donjogradskoj gimnaziji u Zagrebu 1908. godine. Školovanje na Donjogradskoj klasičnoj gimnaziji Ivo Horvat uspješno je završio u šk. god. 1915./16.

Izložba Botaničar Ivo Horvat
Razglednica "Donjogradska gimnazija - Zagreb", putovala 3.4.1925. tisak, rukopis, karton, 8,7 x 13,6 cm GMČ, Zbirka razglednica, inv. br. 7603
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Godišnja svjedodžba Ive Horvata, 1916. g.,
GMČ, Fototeka, inv. br. IH-10
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Ivo Horvat u gimnazijskim danima,
1909. g.,
GMČ, Fototeka, inv. br. IH-8

Studentski dani Ive Horvata

Nakon završene gimnazije Ivo Horvat razmišlja o studiju veterine, ali zbog osjetljivog zdravlja i ljubavi spram prirode 1. listopada 1916. godine upisuje studij prirodopisa i zemljopisa na tadašnjem Mudroslovnom (kasnije Filozofskom) fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Neposredno prije početka studija 28. kolovoza 1916. g., unovačen je u vojsku u 42. pješadijski puk u Bjelovaru. Za vrijeme studija služio je u 25. i 27. domobranskom puku 6. domobranskog okružja u Zagrebu do 6.6.1918. g., ali je sudjelovao samo na vojnim vježbama, bez osobnog učešća u ratnim operacijama na bojištu. Kao unovačeni vojnik tijekom I. svjetskog rata u vojsci Austro-Ugarske Monarhije postigao je čin đak-kaplar.

Na samom početku studija počeo je obavljati dužnost demonstratora u Botaničkom zavodu Mudroslovnog fakulteta, a u trećoj godini studija otpočinje rad na svojoj doktorskoj disertaciji u kojoj poredbeno istražuje paprati Phylitis hybrida i Ceterach officinarum.

Tijekom studija sveučilišni profesori Ive Horvata su vodeća imena tadašnje hrvatske prirodoslovne znanosti, poput Dragutina Gorjanovića Krambergera, Frana Tučana, Dragutina Hirca, Vale Vouka, Milovana Gavazzija, dr. Bazale, dr. Arnolda, dr. Langhoffera, dr. Gjurašina i niza drugih.

Studije prirodnih znanosti Ivo Horvat uspješno je završio 15. lipnja 1920. godine.


Izložba Botaničar Ivo Horvat
Dokument, Apsolutorij Ive Horvata od 2.7.1920.g., GMČ, Fototeka, inv. br. IH-12
OPIS: Dokument se sastoji od 4 stranice (2 lista) na kojima su popisane nastavne godine, predavači, predmeti i satovi slušanja ("broj nedjeljenih ura").
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Ivo Horvat – student i vojnik, 1916.-1917., GMČ, Fototeka, inv. br. IH-11

Doktorat, prva istraživanja, radovi i namještenje

Ivo Horvat promoviran je u čast doktora znanosti Mudroslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu iz područja botanike 31. srpnja 1920. godine. Doktorat je stekao disertacijom pod naslovom Vrijednost gametofita u filogeniji paprati s obzirom na vrstu Phyllitis hybrida (Milde) Christensen. Obranio ju je odličnim uspjehom.

Dr. Ivo Horvat se zaposlio 1. rujna 1920. u Botaničkom zavodu u zvanju asistenta. Stručni ispit za profesora srednje škole polaže 20. listopada 1921. godine, a te je godine objavio je u Glasniku Hrvatskog prirodoslovnog društva svoj prvi znanstveni rad pod nazivom Die Bedeutung des Gametophyten für die Phylogenie der Filicinen. Dr. Ivo Horvat imenovan je pristavom u Botaničkom institutu Mudroslovnog fakulteta 23. ožujka 1923. godine.

Izložba Botaničar Ivo Horvat
Diploma doktora znanosti dodijeljena Ivi Horvatu 31.7.1920.;
GMČ, Fototeka, inv. br. IH-16

Diploma doktora znanosti dodijeljena Ivi Horvatu 31.7.1920. na papiru velikog formata, pisana latinskim jezikom. Izdavač je Sveučilište u Zagrebu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. U potpisu je rektor; potpis ovjeren pečatom.

Izložba Botaničar Ivo Horvat
Znanstveni rad dr. Ive Horvata pod nazivom Die Bedeutung des Gametophyten für die Phylogenie der Filicinen objavljen u časopisu "Glasnik" Hrvatskog prirodoslovnog društva 33, god.13, str. 136-157; 1921. g. GMČ, MZIH, inv. br. MZIH-17
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Uredba kojom se dr. Ivo Horvat imenuje pristavom na Botaničkom institutu;
GMČ, Fototeka, inv. br. IH-17

Dekret pokrajinske uprave za Hrvatsku i Slavoniju Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca, odjeljenja za prosvjetu i vjeru, br. 4639 od 23.3.1923. g. kojim se Ivo Horvat imenuje asistentom Botaničkog zavoda u Mudroslovnom fakultetu Kraljevskog sveučilišta u Zagrebu.


Istraživanja i znanstveni radovi dr. Ive Horvata, 1923.-1928. g.

Dr. Ivi Horvatu su 27. veljače 1925. godine povjerena predavanja iz tehničke botanike i mikroskopije na Tehničkom fakultetu u Zagrebu, a objavio je rad o vegetaciji Ličke Plješivice: pionirski rad u nas po suvremenim biljnosociološkim (fitocenološkim) metodama istraživanja vegetacije.

Dr. Ivo Horvat 1923. g. odlazi na studijski boravak u Čehoslovačku.

Godine 1927. dr. Horvat je na biljnosociološkom tečaju u Švicarskim Alpama i objavljuje rad Über Ursprung, Gliederung und sytematische Stellung der Cheilanthineen, Acta Botanica Croatica, Zagreb: 85-123.

Dr. Ivo Horvat je 3. rujna 1927. postavljen za docenta na Filozofskom fakultetu.

Izložba Botaničar Ivo Horvat
Prvi sveslavenski kongres geografa i etnografa u Pragu, 1924. g. (I. Horvat stoji, prvi zdesna); GMČ, Fototeka, inv. br. IH-18

Izložba Botaničar Ivo Horvat
Fotografija lista herbarija dr. Ive Horvata: Primula Wulfeniana Schott, Lička Plješevica, Debeli vrh (1600 m), 18.7.1925., potpis Ive Horvata.
GMČ, Fototeka, inv. br. IH-19
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Dio lista herbarija dr. Ive Horvata, 14.7.1925. g., papir, karton;
GMČ, MZIH, inv. br. MZIH-3
Berberis croatica ssp. Horvati i Kušan, Flora Croatica, Lič. Plješevica, Crni vrh.
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Znanstveni rad dr. Ive Horvata „Razvoj i srodstvo paprati Cheilanthes“, Acta botanica, Zagreb, 1925. g.; cjelina: 23,2 x 25,4 cm, opseg=7 stranica;
GMČ, MZIH, inv. br. MZIH-20
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Kopija Terenskog dnevnika dr. Ive Horvata br. 1, 1926.-1927.,
GMČ, fototeka, inv. br. IH-20

Istraživanja i znanstveni radovi dr. Ive Horvata, 1930.-1932.

Godine 1931. dr. Ivo Horvat je na studijskom boravku u Rumunjskoj. Iste godine sudjeluje na znanstvenom skupu u Pragu.

Na studijskom boravku u Francuskoj je 1932. g. Piše tekst o Internacionalnoj stanici za geobotanička istraživanja Mediterana i Alpa u Montpelleru koju vodi J. Braun-Blanquet.

Ivo Horvat je 29. ožujka 1933. godine postavljen za izvanrednog profesora Sistematske botanike i Geobotanike na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Zagrebu (prima položaj službenika IV. grupe, 1. stupnja).

Izložba Botaničar Ivo Horvat
Fotografija studijskog putovanja dr. Ive Horvata u Rumunjsku 1931. g.,
GMČ, Fototeka, inv. br. IH-21
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Ivo Horvat: Internacionalna stanica za geobotanička istraživanja Mediterana i Alpa u Montpelleru, JAZU, 1933. g., cjelina: 23,5 x 15,5 cm, opseg=5 stranica, GMČ, MZIH, inv. br. MZIH-26
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Terenski dnevnik prof. dr. Ive Horvata, 1932.-Velebit-Hrv. primorje,
GMČ, Fototeka, inv. br. IH-23
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Ivo Horvat u Pragu, 1931. g.,
GMČ, Fototeka, inv. br. IH-22

Izložba Botaničar Ivo Horvat
Ukaz kralja Aleksandara Karađorđevića od 29. ožujka 1933. godine kojim je Ivo Horvat postavljen za izvanrednog profesora Sistematske botanike i Geobotanike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu,
GMČ, Fototeka, inv. br. IH-24
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Prof. Horvat sa studentima u praktikumu, Mudroslovni fakultetu, 1931-1932., MZIH, GMČ, Fototeka, inv. br. IH-25
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Rukopis stručnog rada Ive Horvata, oko 1930. g.
cjelina: 21 x 17 cm,
GMČ, MZIH, inv. br. MZIH-7
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Rukopis stručnog rada Ive Horvata, oko 1930. g.
cjelina: 34 x 21,5 cm,
GMČ, MZIH, inv. br. MZIH-6

Rad, istraživanja, život od 1932.-1937.

Vodeći europski botaničari uvažavaju i preuzimaju u razdoblju 1934.-1938. godine u svojim istraživanjima i prikazima Horvatove vegetacijske studije kao i njegove navode o termofilnoj flori sjeverne Hrvatske i Slovenije.

Dr. Ivo Horvat 1935. g. sudjeluje na internacionalnom kongresu u Amsterdamu gdje mu je povjereno organiziranje fitogeografskog kartiranja Jugoslavije, 1936. g. istražuje planine Rilu i Pirin u Bugarskoj, a 1937. g. upoznaje vegetaciju istočnih Karpata, Tatra i Podolja.

Izložba Botaničar Ivo Horvat
Terenska nastava sa studentima u Samoboru (u prvom redu sjedi dr. Vale Vouk).,
GMČ, Fototeka, inv. br. IH-28
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Skup uglednih hrvatskih znanstvenika, 1934. (u zadnjem redu uz dr. Horvata zdesna stoji dr. Grga Novak, kasnije predsjednik JAZU),
GMČ, Fototeka, inv. br. IH-29
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Herbarij Ive Horvata, 6. 8. 1937. g.,
cjelina: 47 x 32 cm,
GMČ, MZIH, inv. br. MZIH-5

Izložba Botaničar Ivo Horvat
Terenska nastava sa studentima (ispred dr. Horvata sjedi dr. Stjepan Horvatić), GMČ, Fototeka, inv. br. IH-27
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Sveučilišne vlasti, osoblje, ustanove i red predavanja u Sveučilištu Kraljevine Jugoslavije u Zagrebu u zimskom poljeću 1936/37., 1936. g.; naslovnica, 51. i 95. stranica
22,8 x 15,4 cm, opseg=158 stranica
GMČ, MZIH, inv. br. 6847/2

Dr. Ivo Horvat se 1937. g. oženio Marijom Dvoržak, koja mu je kao diplomirana filozofkinja-biokemičarka stalno i najpredanije pomagala tijekom svih laboratorijskih i publikacijskih radova (S. Bertović, 1963:A14) sve do kraja njegova života.

Kao rezultat stalnih istraživanja vegetacije u Europi, 1934. g. tiskan je Horvatov rad Zur Erforschung der Vegetation des herzegowinisch montenegrinischen Hochgebirges o vegetaciji hercegovačkih i crnogorskih visokih planina. Iza ovih planina okreće se istraživanju istočnog dijela Balkanskog poluotoka te objavljuje radove: Zur erforschung der Hochgehirgsvegetation des Vardarkamats (1936.) i Phytosoniologischen Studien über die Hochgetirgovegetation der bille Planina in Bulgarien (1937.).

Godine 1938. polemizira dr. Horvat s višim šumarskim savjetnikom ing. Nikolom Stivičevićem.

Izložba Botaničar Ivo Horvat
Fotografija mladenaca Ive Horvata i Marije Dvoržak (vjenčanje u Brezovici), 20.5.1937., GMČ, Fototeka, inv. br. IH-30

U braku Ive i Marije Horvat rođeno je troje djece: Ivan – Ivica Horvat, rođen je 10.9.1938. g., sin Antun (1939.) koji je umro u dojenačkoj dobi te su imali kćer Mariju - Seku, rođenu 9.9.1940. g. Marija Soljačić, rođ. Horvat, umrla je 2003. g. Bila je sveučilišna profesorica fiziologije na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu i doktorica medicinskih znanosti. Udata je bila za prof. dr. sc. Ivu Soljačića. Njihov sin je svjetski poznati znanstvenik Marin Soljačić, profesor na MIT-u.

Kao otac odlikovao se I. Horvat uvijek posebnom brižljivošću i zalaganjem za njihov razvitak (S. Horvatić, IVO HORVAT In memoriam, Acta botanica Croatica, vol. XXII, 1963:15).


Rad i istraživanja 1938.-1940.

Dr. Ivo Horvat i prof. dr. Ivo Pevalek 1938. g. objavljuju vrlo važan rad pod nazivom Zaštita bilja u kojem uočavaju uzroke i predlažu načine zaštite ugroženih biljnih vrsta u Hrvatskoj.

Profesori Krunoslav Babić, Stjepan Škreb i Antun Vrgoč predlažu 19. svibnja 1939. g. Ivu Horvata za redovnog profesora (svojim radom je odavno zaslužio taj položaj, ali je bio u nemilosti predstojnika Botaničkog zavoda dr. Vale Vouka).

Ivo Horvat vraća se u kraj svojega djetinjstva i kroz istraživanja krajem 1930-ih godina. U Dubravici istražuje cret (čret), ali i zajednice šuma Hrvatskoga zagorja. Objavljuje rad: Prilog poznavanja cretova u Hrvatskom Zagorju. Ovaj rad potiče zaštitu creta kraj Dubravice.

Izložba Botaničar Ivo Horvat
Ivo Horvat - Ivo Pevalek:
Zaštita bilja, Zaštita prirode, 1938. g., GMČ, MZIH, inv. br. MZIH-33
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Iz objavljenog rada dr. Ive Horvata Prilog poznavanja cretova u Hrvatskom Zagorju, Hrvatski geografski glasnik, Zagreb, 1939. g., GMČ, MZIH, inv. br. MZIH-67
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Terensko istraživanje Ive Horvata na Đurđevačkim pijescima, 20.5.1939., GMČ, Fototeka, inv. br. IH-31

Rad i istraživanja 1941.-1945.

Dr. Ivo Horvat je 8. siječnja 1940. g. proglašen redovnim profesorom sistematske botanike i geobotanike te predstojnikom Botaničkog instituta i Botaničkog vrta Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Neposredno prije toga dr. Valu Vouka je Vlada razriješila dužnosti dotadašnjeg predstojnika Zavoda te on odlazi u mirovinu. Od 1941. do 1945. g. dr. Ivo Horvat uz pomoć asistenata dr. Borisa Vrtara, dr. Radovana Domca i dr. Josipa Linardića uz honorarne predavače dr. Stjepana Horvatića i doc. dr. Z. Arnolda, održava nastavu botaničkih kolegija na Filozofskom fakultetu.

Izložba Botaničar Ivo Horvat
Ivo Horvat - Ivo Pevalek:
Zaštita bilja, Zaštita prirode, 1938. g., GMČ, MZIH, inv. br. MZIH-33
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Iz objavljenog rada dr. Ive Horvata Prilog poznavanja cretova u Hrvatskom Zagorju, Hrvatski geografski glasnik, Zagreb, 1939. g., GMČ, MZIH, inv. br. MZIH-67

U razdoblju 1920.-45. prof. dr. Ivo Horvat bio je vrlo aktivan i na društvenom području. Bio je tajnik Hrvatskoga prirodoslovnog društva, aktivan u domaćim i inozemnim povjerenstvima za zaštitu prirode.

Izložba Botaničar Ivo Horvat
Dr. Ivo Horvat sa studentima tijekom terenske nastave na Medvednici 9.5.1942. g.
GMČ, Fototeka, inv. br. IH-32
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Dr. Ivo Horvat bio je tajnik Hrvatskog prirodoslovnog društva.
GMČ, Fototeka, inv. br. IH-33
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Poticanje istraživanja dr. Ive Horvata kroz novčanu nagradu Banske vlasti u Zagrebu od 18. 7. 1940.g.;
GMČ, Fototeka, inv. br. IH-34

Izložba Botaničar Ivo Horvat
Terenska nastava u široj okolici Zagreba, 1942. g.
GMČ, Fototeka, inv. br. IH-36

Botanički vrt

Na inicijativu prof. Horvata odobrena i počela izgradnja zgrade Botaničkog zavoda u Botaničkom vrtu u Zagrebu 1942. godine. Gradnja je zbog ratnih zbivanja 1943.-1945. g. prekinuta.

Tzv. Kršku biljnogeografsku skupinu u zagrebačkom Botaničkom vrtu Horvat je počeo graditi još 1927. godine.

Izložba Botaničar Ivo Horvat
Hrvatska enciklopedija, svezak III., 1942. g., NAKLADA HRVATSKOG IZDAVALAČKOG BIBLIOGRAFSKOG ZAVODA, cjelina: 29,3 x 23,3 x 6,3 cm, GMČ, MZIH, inv. br. 5563; str. 177
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Fotografija spomen ploče u Botaničkom vrtu u Zagrebu snimljene prigodom otvaranja Spomen herbarija Ive i Marije Horvat, travanj, 1998.g.,
GMČ, Fototeka, inv. br. IH-102

Optužbe, otkaz, objavljeni znanstveni radovi i istraživanja u Makedoniji 1945.-1947.

U tisku su 13. svibnja 1945. godine objavljene teške optužbe protiv prof. dr. Ive Horvata kojega je kraj rata zatekao na mjestu profesora i predstojnika Botaničkog zavoda.

Započinje 16. srpnja 1945. godine i sudska istraga protiv prof. Horvata. Naime, 1941. g. komunistički pokret izveo je iz Botaničkog vrta na Mihanovićevu ulicu bombaški atentat na ustaške postrojbe. Kao predstojnik Zavoda, prof. Horvat morao je dati izjavu tadašnjim vlastima, kojom je maksimalno nastojao zaštititi članove i osoblje Botaničkog zavoda i vrta. Kao od prije poznati komunist, iako osobno u ovaj događaj neupleten, tom je prilikom stradao dr. Josip Linardić (Arhiv Republike Hrvatske 1945.). (Iz dokumenta MZIH-39 vidljivo je da je dr. Linardić strijeljan 1941. g.). Prema svjedočanstvu Marije Horvat, supruge dr. Ive Horvata, medijska hajka protiv Ive Horvata vođena je putem novina i radija pa je prof. Horvat sam zatražio da se protiv njega provede istraga čiji je rezultat bio oslobađanje od svih optužbi. Unatoč oslobađajućoj presudi, ostaje bez posla (dokument IH-40).

Izložba Botaničar Ivo Horvat
Kopija dokumenta o krivičnom postupku protiv Ive Horvata, srpanj, 1945. g., GMČ, Fototeka, inv. br. IH-39
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Kopija odluke o razrješenju dužnosti dr. Ive Horvata nakon suđenja 1945. g., srpanj, 1945. g., GMČ, Fototeka, inv. br. IH-40

Dr. Ivo Horvat je 16. kolovoza 1945. godine otpušten s Filozofskog fakulteta, iako su njegovi kolege uputili pismo ministru prosvjete Narodne Republike Hrvatske u kojem tvrde da Horvat nema veze s Linardićevom smrću. Istraga je dokazala časno držanje prof. Horvata te da svojeg kolegu Linardića nije mogao spasiti dok druge jest (Rac-Lovrić, 1997.). Dr. Ivo Horvat se privremeno, uz pomoć prijatelja, zapošljava u Makedoniji. Usporedno istražuje makedonske planine što će rezultirati važnim znanstvenim sintezama.

Unatoč političkom šikaniranju, dr. Ivo Horvat neumorno i vrijedno radi dalje. Tako je 1946. tiskan njegov rad u Šumarskom priručniku I., str. 583-611, pod nazivom Šumske zadruge Jugoslavije, te u Šumarskom priručniku II., str.. 1132-1143. u Zagrebu rad pod nazivom Biljne zadruge planinskih pašnjaka.

Izložba Botaničar Ivo Horvat
Ivo Horvat: Biljne zadruge planinskih pašnjaka, Šumarski priručnik, 1946. g.,
GMČ, MZIH, inv. br. MZIH-35
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Ivo Horvat: Biologija drveća, Šumarski priručnik, 1946. g., GMČ, MZIH, inv. br. MZIH-12

U Šumarskom priručniku I., str. 421-474. tiskan je 1946. g. Horvatov rad pod nazivom Biologija drveća u kojem, kao rezultat svojih dugogodišnjih istraživanja, na vrlo zanimljiv način prikazuje život raznog drveća, ekologiju staništa te niz podataka o prilagodbama i pojavama vezanim uz drveće.


Prikaz ovih prvih godina rada Ive Horvata nakon rata, pokazuju veliku angažiranost i mnogobrojne znanstvene uspjehe pa njegov prijatelj i suradnik Stjepan Horvatić zaključuje da Nakon II. svjetskog rata započinje novo stručno-znanstveno razdoblje dr. Ive Horvata. Bilo je to razdoblje kulminacije njegova znanstvenog rada usmjereno na komparativna istraživanja biljnog pokrova čitave jugoistočne Europe u cilju skupnog djela o tome te na intenzivno istraživanje i kartiranje vegetacije Risnjaka i neposredno susjednih područja Hrvatske (Horvatić, 1963:17).

Dr. Ivo Horvat pokreće 1947. g. detaljno kartiranje planine Pelister u Makedoniji nakon čega je objavljen rad Horvat, I., Horvat, M. 1947.: Dvije nove perunike iz Makedonije, Glasnik Biol. sekcije Hrv. prirod. društva, 1: 17-28.

Izložba Botaničar Ivo Horvat
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Ivo i Marija Horvat: Dvije nove perunike iz Makedonije, Glasnik Biološke sekcije, 1947. g., GMČ, MZIH, inv. br. MZIH-36. Table I – Iris rudskyi i Tabla II – Iris reginae iz Ivo Horvat: Dvije nove perunike iz Makedonije (Novootkrivenu peruniku u Makedoniji nazvao je Iris rudskyi po prijatelju i suradniku, botaničaru Igoru Rudskom (više u MZIH-37). Drugu je novu peruniku iz Makedonije po svojoj majci Regini nazvao Iris reginae.)
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Terenski dnevnik dr. Ive Horvata napisan u kolovozu 1947. g. tijekom istraživanja u Makedoniji,
GMČ, Fototeka, inv. br. IH-41

Zapošljavanje na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu i rad 1948.-1950.

Od dana 11. lipnja 1947. godine dr. Ivo Horvat postaje redovni profesor i predstojnik Zavoda za botaniku Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom mjeseca lipnja 1947. polaže i prisegu. I narednih godina često je odsutan istražujući u Hrvatskoj ili Europi te nedostaje svojoj obitelji.

Izložba Botaničar Ivo Horvat
Pisma Horvatove djece Ivice i Seke (Marija),
GMČ, Fototeka, inv. br. IH-46
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Rješenje o zapošljavanju dr. Ive Horvata na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu,
GMČ, Fototeka, inv. br. IH-42
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Stručni karton prof. dr. Ive Horvata ovjeren 1.12.1947., Veterinarski fakultet u Zagrebu,
GMČ, Fototeka, inv. br. IH-45

Ivo Horvat od 1948. g. počinje detaljno kartiranje masiva Risnjaka i Snježnika. Za taj obiman posao je okupio ekipu od preko pedeset stručnih suradnika.

Izložba Botaničar Ivo Horvat
Ivo Horvat: Istraživanje i kartiranje vegetacije planinskog skupa Risnjaka i Snježnika, Institut za pošumljavanje i melioraciju krša u Splitu, 1950. g.,
GMČ, MZIH, inv. br. MZIH-41
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Istraživanja Gorskog kotara, vrh Snježnika, 1948. g., GMČ, Fototeka, inv. br. IH-47
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Istraživanja Gorskog kotara – dio terenskog dnevnika Ive Horvata, Risnjak, 1948. g.,
GMČ, Fototeka, inv. br. IH-50
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Istraživanja Gorskog kotara (I.Horvat i B. Pawlowski), 1950. g.,
GMČ, Fototeka, inv. br. IH-48

Izložba Botaničar Ivo Horvat
Ivo Horvat: Biološki odnosi između šume i planinskih pašnjaka, Šumarstvo br. 3., 1949. g.,
GMČ, MZIH, inv. br. MZIH-38
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Ivo Horvat: Istraživanja otrovnosti divokozjaka (Doronicum sustricum), Veterinarski arhiv, 1950. g.,
GMČ, MZIH, inv. br. MZIH-39
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Iz dnevnih novina o otkriću Ive Horvata – otrovnom divokozjaku (Večernji list, petak, 4.10.1958.),
GMČ, Fototeka, inv. br. IH-49

Biljna sociologija ili fitocenologija 1949.-1950.

Godine 1949. tiskana je izuzetno važna knjiga dr. Ive Horvata pod nazivom Nauka o biljnim zajednicama. Bilo je to monografsko djelo koje je potvrdilo da je dr. Ivo Horvat kroz svoj cjelokupni istraživački rad temeljio, zajedno s Josiasom Braun-Blanquetom, novu znanost – biljnu sociologiju ili fitocenologiju. Time se svrstao u vodeće svjetske botaničare.

S grupom autora tiskan je 1950. g. Priručnik za tipološko istraživanje i kartiranje vegetacije kako bi autori znanstvenici – istraživači predvođeni dr. Ivom Horvatom – dali ostalim suradnicima i istraživačima jasna uputstva metodologije istraživanja. Privitak ovome Priručniku su dva vegetacijska zemljovida istraženih i kartiranih planina Risnjak u Hrvatskoj (slika!) i Peristar u Makedoniji.

Izložba Botaničar Ivo Horvat
Ivo Horvat: Nauka o biljnim zajednicama, Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb, 1949. g.,
GMČ, MZIH, inv. br. MZIH-13
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Horvat i suradnici: Priručnik za tipološko istraživanje i kartiranje vegetacije, Ministarstvo šumarstva FNRJ; 1950. g., GMČ, MZIH, inv. br. 6551

Narednih godina dr. Ivo Horvat vrijedno radi i istražuje što je uslijedilo nizom objavljenih radova koji su redom imali za cilj praktičnu primjenu znanstvenih otkrića u svakodnevnom životu i gospodarstvu.

Izložba Botaničar Ivo Horvat
Ivo Horvat: Flornogenetski odnosi cretova u Hrvatskoj, Hrvatsko prirodoslovno društvo, Zagreb, 1950. g., GMČ, MZIH, inv. br. MZIH-40
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Ivo Horvat: Istraživanje i kartiranje vegetacije planinskog skupa zapadne Hrvatske i područja izvora Kupe, Šumarski list, 1951. g., opseg=15 str., GMČ, MZIH, inv. br. MZIH-42
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Ivo Horvat: Vegetacija kao prirodni temelj gospodarstva u planinama, Veterinaria, 1952. g., opseg=25 str., GMČ, MZIH, inv. br. MZIH-43
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Ivo Horvat: Vegetacija ponikava; Prilog biljnoj geografiji krša, Geografski glasnik, 1953. g., opseg=25 stranica, GMČ, MZIH, inv. br. MZIH-44

Izložba Botaničar Ivo Horvat
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Karte biljnih zajednica zapadne Hrvatske koje su nastale kao rezultat istraživanja dr. Ive Horvata, a objavljene su u izdanju "Acta Biologica 2, Prirodoslovna istraživanja". U mapi su 4 zemljovida - karte označene brojevima 1-b, 1-d, 2-a, 2-c Sekcije Sušak, kartirane 1948-1951. i 1951.-1954. Zemljovidi su izrađeni u mjerilu 1:25000. Sva četiri zemljovida imaju bogate legende uz popis suradnika. Projekt je financiran iz proračuna Vlade FNRJ, Beograd (mapa: 29 x 21 cm, zemljovidi: v=80 x 60 cm, GMČ, MZIH, inv. br. MZIH-10).

Nacionalni park Risnjak (1953. g.)

Kao rezultat dugogodišnjeg rada na kartiranju i dokumentiranju prirodnih i socijalnih vrednota, planina Risnjak je proglašena hrvatskim nacionalnim parkom 15. rujna 1953. g. Obrazloženje je napisao sam Ivo Horvat.

O Risnjaku je Horvat pisao i u zborniku Zaštita prirode u Hrvatskoj rad pod nazivom: Nacionalni park Risnjak, (Zagreb, 1961:39-52.).

Izložba Botaničar Ivo Horvat
Dnevne novine Borba, 5. valjače 1953., GMČ, Fototeka, inv. br. IH-51
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Ivo Horvat, zbornik Zaštita prirode u Hrvatskoj rad pod nazivom Nacionalni park Risnjak (Zagreb, 1961:39-52.), GMČ, MZIH, inv. br. MZIH-14
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Rasprava: I.Horvat i J. Braun-Blanquet, 1956.,
GMČ, Fototeka, inv. br. IH-54

Međunarodna aktivnost i objavljeni radovi 1954.-1959.

Već je svojim prvim objavljenim raspravama dr. Ivo Horvat pobudio zanimanje i citiranja drugih svjetskih botaničara, a naročito je uvažavan kao jedan od vodećih svjetskih botaničara objavom niza fitocenoloških rasprava.

Prof. dr. Ivo Horvat sudjelovao je na znanstvenim skupovima, europskim sveučilištima (kao gost profesor) i znanstveno se dopisivao s kolegama. Najviše je surađivao s njemačkim i austrijskim sveučilištima gdje je redovito pozivan kao predavač na više fakulteta. Godine 1954. je prof. Horvat podpredsjednik 8. međunarodnog botaničkog kongresa u Parizu; 1955. u Hamburgu je gost Matematičko-prirodoslovnog fakulteta; 1955. u Zürichu je gost Geobotaničkog Instituta Rübel; 1956. gost na Međunarodnom simpoziju fitosociologa; 1958. sudjeluje na znanstvenoj ekskurziji kroz Poljsku. Zahvaljujući tako razvijenoj suradnji s kolegama znanstvenicima i institucijama, stekao je i ostavio u naslijeđe Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu vrijednu zbirku posebnih (unikatnih) znanstvenih radova svjetskih botaničara.

Izložba Botaničar Ivo Horvat
Rasprava triju velikih botaničara: Tuxen, I. Horvat i J. Braun-Blanquet, 1956., GMČ, Fototeka, inv. br. IH-55
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Obavijest o predavanju dr. Ive Horvata na njemačkom fakultetu 1955.g.,
GMČ, Fototeka, inv. br. IH-59

Izložba Botaničar Ivo Horvat
Ivo Horvat: Die Tannenwalder Kroatiens im pflanzensoziologischen und forstlichen Zusammenhang, Schweizerischen Zeitschrift fur Forstwesen, 1957. g.,
GMČ, MZIH, inv. br. MZIH-50
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Ivo Horvat: Prilog poznavanju borovih i smrekovih šuma Male Kapele, Šumarski list, 1958. g.,
GMČ, MZIH, inv. br. MZIH-52
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Ivo Horvat: Internationale symposion Laubwerfende Eichenzonen Südosteuropas, klimatischer, und bodenkundlicher Betrachtung 18. –
22.9.1956., Stolzenau/Weser, 1958. g.;
GMČ, MZIH, inv. br. MZIH-48

Djelovanje Ive Horvata od 1959. do 1961. godine

Dr. Ivo Horvat 1959. g. predsjedava Međunarodnim simpozijem o vegetacijskom kartiranju. Godine 1961. predaje u Grazu u Udruženju za prirodne znanosti; 1961. predaje u Beču u Zoološko-botaničkom društvu i u Austrijskom geografskom društvu; 1961. na zasjedanju Njemačkog botaničkog društva u Halleu/Saale i na Matematičko-prirodoslovnom fakultetu u Hamburgu; 1961. g. sudjeluje na 8. međunarodnoj ekskurziji kroz Finsku i Norvešku. U domovini i inozemstvu istovremeno su tiskani njegovi znanstveni radovi kao rezultat istraživanja sve većeg područja jugoistočne Europe.

Izložba Botaničar Ivo Horvat
Ivo Horvat s njemačkim suradnicima u Botaničkom vrtu u Hamburgu, 1959.,
GMČ, Fototeka, inv. br. IH-61
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Ivo Horvat: Die Pflanzenwelt Sudosteuropas als Ausdruck der erd und vegetationsgeschichtlichen Vorgange, Acta societatis botanicorum Polonia, 1959. g. opseg=28 stranica, GMČ, MZIH, inv. br. MZIH-59
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Ivo Horvat: Genetik und Zuchtung der Waldbaume, Šumarski list, 1959. g., opseg=3 stranice,
GMČ, MZIH, inv. br. MZIH-54
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Ivo Horvat: Composition et Circonstances des Forets Thermophyles de Chene et de Pin de L'Europe du Sud-est, Zavod za botaniku Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1959. g.,
GMČ, MZIH, inv. br. MZIH-70

Izložba Botaničar Ivo Horvat
Ivo Horvat i Fran Kušan na planini Taajget, Grčka, 1960.,
GMČ, Fototeka, inv. br. IH-62
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Ivo Horvat: Planinska vegetacija Makedonije u svjetlu saveznika istraživanja, Acta Musei Macedonici scientiarum Naturalim, 15.3.1960. g.,
GMČ, MZIH, inv. br. MZIH-56
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Ivo Horvat snimljen tijekom istraživanja, objavljeno u knjizi: Ivo Horvat; Vjekoslav Glavač; Heinz Ellenberg: Vegetation Südosteropas, Gustav Fischer Verlag, Stuttgart, 1974. g.,
GMČ, MZIH, inv. br. MZIH-16

Izložba Botaničar Ivo Horvat
Ivo Horvat: Okologische und historische Faktoren in ihrer Einwirkung auf die Pflanzenwelt Sudosteuropas, Znanstveni skup, 1960. g.,
GMČ, MZIH, inv. br. MZIH-57
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Ivo Horvat: Die Pflauzenwelt der Karst- Ponikven-eine besondere Vegetationserocheinwng, Phyton, 1961. g., GMČ, MZIH, inv. br. MZIH-58

Istraživanja i radovi 1961. i 1962. godine

Dr. Ivo Horvat neumorno i neprekidno istražuje te objavljuje znanstvene radove. Sudjeluje na predavanjima izvan Jugoslavije (Njemačka). U međuvremenu, njegov predmet botanika na Veterinarskom fakultetu postao je fakultativan, ali bila su ta predavanja bolje posjećena od značajnog broja drugih obveznih predmeta, a studenti su mu dali nadimak "Biljčica". Njegova predavanja i diskusije nisu bila ograničena samo na sveučilišne dvorane, nego ih je vodio i u prirodi sa svojim suradnicima i kolegama, ili čak navečer nakon napornog dana istraživanja, što je odavalo ne samo pravog stručnjaka usko vezanog za objekt svog istraživanja, nego i čovjeka koji je svoju hrvatsku domovinu i njezinu prirodu od srca ljubio. Bio je uzor pravoga učenjaka koji teži što potpunijoj spoznaji prirodnih zakona...(Rac-Lovrić, 1997.). No, izvan Jugoslavije, iznimno su ga cijenili i često angažirali u svim prilikama. Prije su navedena njegova gostovanja i predavanja, a tako je djelovao sve dok ga bolest nije shrvala.

Izložba Botaničar Ivo Horvat
Obavijest o predavanjima dr. Ive Horvata na bečkom fakultetu 1961., GMČ, Fototeka, inv. br. IH-73
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Ivo Horvat: Biljnogeografski položaj i rasčlanjenost Like i Krbave, Acta botanica Croatica, 1962. g., GMČ, MZIH, inv. br. MZIH-61
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Profesori Horvat i Ellenberg tijekom terenskih istraživanja, Sjeverna Njemačka, 1961., GMČ, Fototeka, inv. br. IH-70
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Istraživanja dr. Ive Horvata i suradnika u Gorskom kotaru,
GMČ, Fototeka, inv. br. IH-72

Iris croatica – hrvatska perunika

Rezultat Horvatovih istraživanja je i sistematika od kojih su najpoznatije sistematike perunika iz Hrvatske i Makedonije. U čast domovine, Ivo Horvat je novootkrivenu vrstu nazvao Iris croatica. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti 2000. godine proglasila je peruniku hrvatskim nacionalnim cvijetom.

Izložba Botaničar Ivo Horvat
Posljednja bilješka iz terenskog dnevnika Ive Horvata s istraživanja u
Hrvatskom zagorju 1962.,
GMČ, Fototeka, inv. br. IH-75
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Ivo i Marija Horvat: Iris croatica - nova vrsta perunike u Hrvatskoj, Acta botanica Croatica, Zagreb, 1962. g., GMČ, MZIH, inv. br. MZIH-60

Posljednja istraživanja, doprinos znanosti

Za znanstveni rad pod nazivom Dvije značajne dolinske livade gorskih krajeva Hrvatske, Ivi Horvatu je dodijeljena 1962. godine Nagrada Eugena Podaupskog.

Od 10. studenog do 20. prosinca 1962. godine prof. dr. Ivo Horvat boravi u Giessenu na Iustus Liebig-Univerzitetu gdje održava kolegij Die Pflanzengeographie Südosteuropas. Zbog bolest prekida boravak i vraća se 22. prosinca 1962. u Hrvatsku (S. Bertović, 1963:A18). Umor i odmor bili su mu nepoznati, nikad nije klonuo pred zaprekama i poteškoćama, borben i nepopustljiv u uvjerenju, svojim je radom i marljivošću postigao zavidan ugled i naučno priznanje za svoju domovinu i sebe. Nikad, u dobru i u zlu nije zaboravio svoju rodnu grudu koju je odano voli i bio s njom neraskidivo povezan. Zato je bilo ljudski i iskreno, da je bolestan po povratku u domovinu osjetio olakšanje, duboko ganuće i sreću, kad je na putu u prosinačkom sumraku ugledao u daljini, u smjeru Klanjca i Dubravice, poznate obrise toliko mu dragog zagorskog krajolika. Možda je u tom času naslutio da se zatvara životni krug i u trenu, sa suzama u očima, proživio daleke uspomene i oprostio se u mislima sa svime...(S. Bertović, 1963:A29).

U siječnju 1963. godine sastavlja svoju znanstvenu oporuku. Jedan primjerak ostavlja na čuvanje svojoj supruzi Mariji, a drugi primjerak prijatelju Teodoru Varićaku, akademiku.

Izložba Botaničar Ivo Horvat
Ivo Horvat: Dvije značajne dolinske livade gorskih krajeva Hrvatske, Veterinarski arhiv, Zagreb, 1962. g.,
GMČ, MZIH, inv. br. MZIH-64

Izložba Botaničar Ivo Horvat
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Tekst znanstvene oporuke prof. dr. Ive Horvata koju je sastavio 12. siječnja 1963. predviđajući svoj skori kraj, shrvan teškom bolešću. (Bertović, 1963:A27-A29), MZIH-neinventirano

Život, istraživalačka i publicistička djelatnost HORVAT-a prekinuti su u času kada je bio na vrhuncu svoje stvaralačke moći i kad su mu prestojale brojne sinteze rezultata njegovih dugogodišnjih studija. Ne sluteći težinu bolesti i bezizglednost ozdravljenja, kao uvijek borben i aktivan, do posljednjeg je dana sa svojim najbližim suradnicima i prijateljima diskutirao i živo se zanimao za sve novosti... (S. Bertović, 1963:A26).

Izložba Botaničar Ivo Horvat
Osmrtnica dr. Ive Horvata, Institut za botaniku Sveučilišta u Zagrebu, 23.4.1963. g.,
GMČ, MZIH, inv. br. MZIH-74

Izložba Botaničar Ivo Horvat
Spomenik dr. Ive Horvata na zagrebačkom groblju Mirogoj,
GMČ, Fototeka, inv. br. IH-80

Europski botaničari u izrazima sućuti obitelji Horvat napisali su za Ivu Horvata: "Bio je uzoran čovjek i učitelj" (Janchen), "čovjek velikih zasluga za nauku" (Szafer), "kao botaničar danas na Balkanu nenadomjestiv" (Braun-Blanquet), "Gubitak našeg prijatelja s ljudskog je i naučnog gledišta jednako velik i nastalu prazninu nemoguće je popuniti. Tu prazninu osjećat će se naročito bolno ne samo u Vašoj zemlji već i u čitavoj Europi i daleko preko njenih granica." (R. Tüxen). (Bertović, 1963:A29).

Hrvatski botaničari oprostili su se od svojega kolege, učitelja i suradnika brojnim objavljenim sjećanjima pišući o životu i djelu velikog čovjeka i znanstvenika Ive Horvata. Svoje radove su 1963. i 1964. objavili: Stjepan Horvatić, Stjepan Bertović, Zlatko Gračanin, a kasnije i drugi. Povodom 100. obljetnice rođenja, o Ivi Horvatu su pisali Andrija Željko Lovrić i Mladen Rac koji su surađivali i s Gradskim muzejom u Čazmi. Dr. A. Ž. Lovrić i dr. M. Rac (Institut Ruđer Bošković) o Ivi Horvatu napisali su životopis te prikaz Horvatova znanstvenog interesa i zasluga pod nazivom Prof. dr. Ivo Horvat, najveći hrvatski prirodoslovac 20. stoljeća (objavljen u katalogu izložbe Ivo Horvat – život za prirodu, Gradski muzej Čazma, 2013.).


Posmrtna priznanja i objavljeni znanstveni radovi Ive Horvata

Iznenadna smrt pretekla je prof. dr. Ivu Horvata u plodnom znanstveno-istraživačkom radu. Iza sebe je ostavio ogroman herbarij od gotovo 75 tisuća listova i opsežan neobjavljeni znanstveni materijal od 52 terenske bilježnice, potpuno ili djelomično završene dijelove rukopisa, bilježaka, skica i koncepata. Veliku znanstvenu vrijednost imala je njegova bogata kolekcija terenske foto-dokumentacije i velika znanstvena biblioteka.

Prvo posthumno priznanje stiglo je netom poslije smrti dr. Ive Horvata – Prvomajska nagrada za znanstvena ostvarenja – Nagrada „Ruđer Bošković“.

Izložba Botaničar Ivo Horvat
Nagrada "Ruđer Bošković" koja je dodijeljena posthumno, 1.5.1963., dr. Ivi Horvatu za djelo Vegetacija planina zapadne Hrvatske,
GMČ, Fototeka, inv. br. IH-82
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Vjesnik, 26.4.1963.,
GMČ, Fototeka, inv. br. IH-81

Vegetation Südosteropas

Jedanaest godina iza smrti dr. Ive Horvata, 1974., tiskano je u Stuttgartu njegovo životno djelo Vegetation Südosteropas (Vegetacija jugoistočne Europe). Bilo je to ispunjenje 1. točke njegove posljednje volje napisane u oporuci 12. siječnja 1963. U pripremi tiska i doradama sudjelovali su Horvatovi suradnici iz Hrvatske i Njemačke koji su trebali ispuniti njegovu posljednju želju. Za rad na ovom iznimnom djelu, prof. Ellenberg je primio počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu.

Izložba Botaničar Ivo Horvat
Ivo Horvat; Vjekoslav Glavač; Heinz Ellenberg: Vegetation Südosteropas, Gustav Fischer Verlag, Stuttgart, 1974. g,. GMČ, MZIH, inv. br. MZIH-16
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Prof. Ellenberg prima diplomu počasnog doktorata zagrebačkog Sveučilišta za rad na dovršenju životnog djela prof. Horvata, 1976.g.,
GMČ, Fototeka, IH-84

U čas prof. dr. Ive Horvata i njegova rada, nekoliko je botaničara novootkrivene biljke nazvalo po njemu: V. Strgar (slovenski botaničar) - Sesleria horvatii (1965.), A. Ž. Lovrić – Allium horvatii (1971.), F. Kušan – Berberis croatica ssp. Horvatii (1969.), Č. Šilić – Satureia horvatii (1972.), J. Markgraf – Festuca horvatiana (1975.), B. Pawlowski – Hieracium ivanii, K. Micevski – Silene horvatii (1977.), R. Lukšić – Edraianthus horvatii (1982.)

Izložba Botaničar Ivo Horvat
Allium horvatii, otok Krk, Baška,
GMČ, Fototeka, IH-85
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Edrainanthus horvatii,
GMČ, Fototeka, IH-86

Stručna i osobna korespodencija dr. Ive Horvata

Tijekom cijeloga svojeg života Ivo Horvat se dopisivao s mnogobrojnim prijateljima i kolegama po struci i interesu. Dopisivao se s vodećim svjetskim i hrvatskim botaničarima te je s njima razmjenjivao znanstvene radove, pisao recenzije itd. (velika biblioteka znanstvenih radova). Uvijek je našao vremena da kroz kraće priloge podsjeti znanstvenu zajednicu, ali i javnost na zasluge botaničara od kojih su neki živjeli i više stoljeća prije Horvata (kao Linne) ili su mu bili suvremenici, čak i poznanici i prijatelji (Rudsky, Košarin, Degen). Poznavao je osobno te se dopisivao i s velikim hrvatskim botaničarom Ljudevitom Rossijem (1850.-1932.).


Izložba Botaničar Ivo Horvat
Rossijevo pismo Horvatu od 7.2.1930.g., GMČ, Fototeka, inv. br. IH-66
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Pismo botaničara iz Geobotaničkog instituta u Zürichu upućeno 14.11.1962. g. dr. Ivi Horvatu,
GMČ, Fototeka, inv. br. IH-74
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Pismo J. Braun-Blanqueta upućeno dr. Ivi Horvatu 6.2.1962.,
GMČ, Fototeka, inv. br. IH-67

Znanstvena ostavština dr. Ive Horvata

Osobito značajna, samostalna zbirka u okviru Hrvatskog herbarija je Herbarij Ivo i Marija Horvat (ZAHO) koja je od 1998. godine smještena u jednoj prizemnoj prostoriji u Botaničkom vrtu, kao sastavnom dijelu Zavoda, na Marulićevu trgu br. 9a. U njoj je uklopljeno oko 75.000 araka pretežno vaskularnog bilja skupljenog u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji, Makedoniji, Grčkoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Poljskoj, Norveškoj, Švedskoj, Finskoj, na području bivšeg SSSR-a, Italiji i Švicarskoj (Plazibat, Šegedin, 2004, http://hirc.botanic.hr/fcd).

Herbar prof. dr. Ive Horvata jedan je od najvećih i najvrednijih u jugoistočnoj Europi, a sam ga Horvat u svojoj znanstveno oporuci naziva svojim najdražim djelom. Nije mu bio na raspolaganju 12 godina (oduzet mu je 1945., a vraćen 1957.g.). Volonterskim radom kroz dvadeset godina herbar je sredila, uz povremenu stručnu pomoć, Marija Horvat, supruga pok. Horvata. Herbar je svečano otvoren 1998. g. čime je postao dostupan za izučavanje trećim osobama (Rac-Lovrić,1997.), a podatci iz herbara dostupni su i na mrežnim stranicama na adresi: Cro Flora Database.

Izložba Botaničar Ivo Horvat
Fotografija ulaza u Herbarij Ive i Marije Horvat u Botaničkom vrtu u Zagrebu snimljene prigodom otvaranja u travnju 1998. g.,
GMČ, Fototeka, inv. br. IH-103

Sav ostali materijal iz Horvatove ostavštine čeka daljnju obradu, a sastoji se od: 52 terenske bilježnice s opsežnim navodom svih terenskih zapažanja i primjedaba o radu i uzimanju terenskih uzoraka (zbirka je smještena u Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu), rukopisi u 67 fascikala kao popratni materijal uz dijelom objavljene kao i materijal za još neobjavljene radove (pohranjeni u Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu), rukopisi za 39 vegetacijskih sintetskih tabela i 9 vegetacijskih karata (pohranjeni u Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu), foto dokumentacijska zbirka od više stotina filmova i foto ploča (pohranjena u Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu), stručna znanstvena biblioteka dr. Ive Horvata od više stotina pretežito unikatnih znanstvenih knjiga (smještena u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu) tezbirka više tisuća pretežito unikatnih otisaka znanstvenih radova drugih značajnih svjetskih botaničara (pohranjena u Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu) (Rac-Lovrić, 1997.).

Sva relevantna jugoslavenska i hrvatska enciklopedijska i leksikografska izdanja od 1960. godine do suvremenih dana navode dr. Ivu Horvata kao važnog znanstvenika i botaničara.

Izložba Botaničar Ivo Horvat
Spomen-ploča u biljnogeografskoj skupini krša u Botaničkom vrtu u Zagrebu posvećena dr. Ivi Horvatu, utemeljitelju skupine 1927.g., foto 1998. g.,
GMČ, Fototeka, inv. br. IH-102

NAGRADA IVO HORVAT
za zaštitu prirode u Hrvatskoj

Vlada Republike Hrvatske ustanovila je 25. kolovoza 2006. svojom Odlukom "Nagradu Ivo Horvat" koju je dodjeljivalo Ministarstvo kulture za izvanredna postignuća u području zaštite prirode kao godišnju nagradu i nagradu za životno djelo. Nagrada se dodjeljivala u obliku povelje, plakete i u novcu. Nakon 6 godina, a razdiobom nadležnosti ministarstava nad prirodnom baštinom u Hrvatskoj, nagrada je dokinuta.

Izložba Botaničar Ivo Horvat
Izložba Botaničar Ivo Horvat
Medalja u bronci Godišnje nagrade Ivo Horvat,
rad akademskog kipara Damira Matušića, 2005. g.; odljev 15.12.2021. g.
lijevanje, kalup, bronca
debljina=1,63 cm, promjer=10,4 cm, masa=834 g
GMČ, MZIH, inv. br. 7618

Dobitnici NAGRADE IVO HORVAT

GodinaNagrada za životno djeloGodišnja nagrada
2010.Josip MovčanUdruga "Suhozid"
2009.dr. sc. Paula DurbešićBarbara Žitković
2008.dr. sc. Ljerka Regula Bevilacquadr. sc. Ivan Šugar
2007.Miho MiljanićMarijan Grubešić
2006.dr. Srećko BožičevićEmilio Menđušić
2005.Ivna BućanAntonieta Požar Domac

Karpološka zbirke prof. dr. sc. Ive Horvata na Zavodu za veterinarsku biologiju

Tijekom jedne od promocija zavičaja i zbirki Gradskoga muzeja Čazma u okviru muzejske edukativne akcije Moj zavičaj – to sam ja! prof. dr. sc. Maja Popović iz Zavoda za veterinarsku biologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predstavila je iznimno važnu zbirku nađenu u zgradi fakulteta 2019. godine – karpološku zbirku prof. dr. sc. Ive Horvata. Karpološke zbirke predstavljaju kolekcije determiniranih plodova i sjemenki. Često su sastavni dio botaničkih vrtova, a čuvaju se s ciljem sprječavanja izumiranja biljnih vrsta te se koriste u provođenju raznih projekata vezanih uz ekologiju, klijanje biljaka i dr. ali se koriste i u arheobotanici (paleoetnobotanika). (Ivana God: Taksonomska analiza karpološke zbirke prof. Ive Horvata, Diplomski rad, 2019.)

Zavod za veterinarsku biologiju Veterinarskog fakulteta u suradnji s herbarijskom zbirkom Herbarium Croaticum Biološkim odsjekom Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dokazao je da je nađena karpološka zbirka dio ostavštine Ive Horvata. Pri dokazivanju korišteni su herbarizirani primjerci biljaka iz Herbarija Ive i Marije Horvat.

Zbirka sadrži 515 bočica sjemenki i/ili plodova koje pripadaju 486 svojti vaskularne flore koje su sistematizirane i digitalizirane, a nomenklatura je ažurirana. Sveobuhvatna usporedba Horvatove karpološke i herbarijske zbirke (ZAHO) rezultirala je velikom količinom preklapanja. Formiran je veliki fotokatalog koji će biti javno dostupan u bazi podataka Flora Croatica. (izvor:https://www.facebook.com/hrvatskiprirodoslovnimuzej/posts/4369199396451970)

Izložba Botaničar Ivo Horvat
Prezentacija karpološke zbirke Ive Horvata tijekom Noći muzeja 2020. g. na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu; izvor: prof. dr. sc. Maja Popović

Sažetak

Izložbom "Botaničar Ivo Horvat" Gradski muzej u Čazmi odaje dužno poštovanje velikom znanstveniku, botaničaru prof. dr. Ivi Horvatu. On je rođen u Čazmi 7. listopada 1897. godine gdje mu je otac bio kraljevski kotarski sudac.

Već nakon nekoliko godina bavljenja znanstvenim radom, Ivo Horvat objavljuje prvi u Hrvatskoj rad iz fitocenologije (biljne sociologije) pod nazivom O vegetaciji Plješevice u Lici, Geografski vestnik, Ljubljana, 1925., 1: 113- 123, kojim se priklanja Josiasu Braun-Blanquetu, osnivaču novoga pristupa u proučavanju biljaka, biljnih zajednica i staništa. Ivo Horvat istražuje vegetaciju Balkana, jugoistočne Europe, da bi se tijekom života njegova istraživanja proširila na cijelu Europu do sjevera (osim Engleske i Španjolske). Područja njegovih znanstvenih interesa i glavni rezultati prema Racu i Lovriću, 1997., su: fitocenologija (odnosno biljne zajednice o kojima je objavio većinu svojih znanstvenih rasprava te pet monografija), cenodinamika (razvitak raslinstva pod različitim utjecajima žive – prije svih čovjeka - i nežive prirode – klime, vjetra, tla, reljefa - temeljem čega je I. Horvat razvio znanstvene sheme obnove i racionalne upotrebe vegetacije; njegovi znanstveni rezultati najveću primjenu su našli u šumarstvu, poljoprivredi, prostornom planiranju, zaštiti okoliša i dr.), fosilna pravegetacija (paleoekologija i paleocenotika; uz Szafera u svijetu prvi proučio razvitak raslinstva i imenovao izumrle prazajednice odredivši tipologiju i zonalni raspored u razdobljima oledbe i odledbe te ustvrdio da su se na Dinaridima djelomično sačuvao biljni pokrov koji se nakon odledbe širio po Europi. To je uzrokovalo da Hrvatska uz Španjolsku i Grčku obiluje endemima i reliktima, dok je srednje i sjeverno europsko oskudno raslinstvo uništeno djelovanjem čovjeka. Tijekom zadnjih desetljeća euroazijski botaničari u svojim istraživanjima dokazuju Horvatovu tezu o pravegetaciji. U svojim istraživanjima dr. Ivo Horvat provodio je ekološko vegetacijsko kartiranje (prvi je u Hrvatskoj i Jugoslaviji uveo ekološko-vegetacijsko kartiranje prostora temeljeno fitocenološkim snimanjem i unosom u karte detaljnog mjerila), sinekologiju i fitocenološke analize (prvi u Hrvatski i Jugoslaviji bazično ekološki istraživao te razvio sinekologiju – egzaktno i poredbeno terensko proučavanje povezanosti raslinstva, podneblja, tla i čovjekova djelovanja; posebno zaslužan za uočavanje vrijednosti dinarskoga krasa), planinsku ekologiju i visinsku zonaciju (najvažniji europski stručnjak za visinsku zonaciju i planinsku sinekologiju; prvi je utvrdio vegetacijske tipove južnih pretplaninskih četinjača (Calamagrostio-Abietalia) i južnoplaninski tip suhih ježinastih vriština (Acantholimo-Astragaletalia) u Sredozemlju), klasičnu floristiku i taksonomiju (biljna sistematika; sistematizirao paprati, mahovine te više bilje od kojeg se ističe rod perunika: Iris croatica, Iris reginae, Iris galicicae, Iris rudskyi i dr.), zaštitu prirode i rezervata (Horvatovim zalaganjem i suradnjom je proglašeno više prirodnih rezervata i nacionalnih parkova: Nacionalni park Risnjak u Hrvatskoj i Nacionalni park Pelister u Makedoniji, pa manji rezervati kao šumski rezervat Lička Plješivica, kanjonska dolina Zelenjak kod Klanjca (prirodni i memorijalni rezervat Hrvatske himne), močvarni cret Dubravica u Hrvatskom zagorju itd.); jedan je od najznačajnijih istraživača Velebita čiji je sjeverni dio proglašen nacionalnim parkom 1999. godine; organizacija i specijalizacije mlađih stručnjaka (odgojio i osposobio mnoge hrvatske i svjetske botaničare, mentorstvo doktorskih disertacija i habilitacijskih teza, najviše na prostorima Nacionalnog parka Risnjak). Ivu Horvata su krasile kvalitete upornog, vrijednog i predanog znanstvenika te dobrog organizatora. Zbog navedenih područja znanstvenog interesa i prinosa, dr. Ivo Horvat je uz J. Braun-Blanqueta i R. Tüxena činio Trojicu velikana svjetske botanike.

Ivo Horvat je objavio preko 200 znanstvenih i popularno znanstvenih radova, a njegovo životno djelo Vegetacija jugoistočne Europe tiskano je na njemačkom jeziku 11 godina poslije smrti (Horvat I., Glavač V., Ellenberg H., 1974: Vegetation Südosteuropas. Gustav Fischer Verlag, Stutgart). Tijekom desetljeća neumornog istraživanja po vrletima, vrištinama, krasu i planinama, sakupio je najveći osobni herbar jugoistočne Europe od preko 75 tisuća listova (danas se čuva u Botaničkom zavodu Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu; pretraživanje: Hrvatski herbarij Ive i Marije Horvat – ZAHO na Cro Flora Database), 52 bilježnice terenskih dnevnika, 67 fascikala popratnog materijala za objavljene i neobjavljene radove, rukopise za 39 vegetacijskih sintetskih tabela i 9 vegetacijskih karata, više stotina filmova i foto-ploča, više stotina pretežito unikatnih znanstvenih knjiga, više tisuća posebnih pretežito unikatnih otisaka znanstvenih radova drugih značajnih svjetskih botaničara. Pretežiti dio ove značajne ostavštine čuva se u Institutu Ruđer Bošković, a knjige u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Hrvatska Vlada je najvišu nagradu za zaštitu prirode u Republici Hrvatskoj nazvala po Ivi Horvatu. Iza Ruđera Boškovića najcitiraniji je hrvatski prirodoslovac i najveći botaničar 20. st.

Gradski muzej u Čazmi – rodnom mjestu Ive Horvata – zahvaljujući donaciji njegove supruge Marije – stekao je građu koja je postala osnovom Memorijalne zbirke botaničara Ive Horvata koja je inventirana u elektroničkoj knjizi inventara. Najveći dio ove zbirke predstavljaju objavljene knjige i znanstveni radovi dr. Ive Horvata, a uz ovu građu, Muzej je 1997. zahvaljujući suradnji s dr. M. Racom iz Instituta Ruđer Bošković, stekao i fond preslika fotografija i dokumenata obitelji Horvat. Muzej Memorijalnu zbirku botaničara Ive Horvata dalje dopunjava izdanjima njegovih radova te drugim dokumentima, a redovitim izložbama i popratnim događanjima obilježava godišnjice kako sveopća javnost ne bi zaboravila ovog velikana znanosti i domoljuba.

Za upotrebu i objavu sređen je zahvaljujući Mariji Horvat samo herbar dok objavu i dostupnost nakon zaštite, ali i dovršetka, čeka sva druga ostavština dr. Ive Horvata.


Summary

With the exhibition "Botanist Ivo Horvat" in the City museum in Čazma is a way of paying due respect to the great scientist and botanist, professor doctor Ivo Horvat on the occasion of the 50th anniversary of his death, April 23, 1963 – April 23, 2013.

He was born in Čazma on October 7, 1897, where his father served as a Royal district judge. In September 1898 his father died, and soon after, his older sister Ančica Marijana died too. Academician, doctor Antun Bauer, the Archbishop of Zagreb and Ivo Horvat's godfather became his guardian and tutor. Widowed Regina Horvat and her son moved to Dubravica, Hrvatsko Zagorje, where Ivo finished the first grade of elementary school. The next three grades he attended in Samobor. After elementary school he attended the Classical gymnasium in Zagreb, and in 1916 he enrolled into the Faculty of Philosophy in Zagreb, studying natural history and geography. He soon became an assistant at the Botanical Institute, and started writing his dissertation from the third year of his studies. He successfully graduated on June 15, 1920 and on July 31, 1920 he gained the title of doctor of Sciences (Dr. Sc.) in the area of botany by defending his dissertation called Value of gametophyte in ferns phylogeny with respect to the type Phyllitis hybrida (Milde) Christensen. In 1933 he became a docent and in 1940 a professor and the head of the Botanical Institute and the Botanical Garden. During the period between 1930 and 1945 he worked as an editor of the Croatian Encyclopaedia for the botany section and published a series of definitions and phenomena in all five toms, along with a number of photographs. He was legally investigated in 1945 and, although all charges were dropped, he was fired. He then left to Macedonia where he worked until 1947 when he got a position as a professor and the head of the Botanical Institute and the Faculty of Veterinary Medicine in Zagreb, where he worked for the rest of his life. He died on April 23, 1963. His excellent language skills – in German, French, English, Slavic and classical – were the reason he was able to participate as a guest lecturer on many European universities and be a member of many European botany committees and congresses. He was married to Marija Horvat with whom he had three children.

His first paper on phytocenology (the sociology of plants) in Croatia, Ivo Horvat published very early in his scientific days. The title of the paper was On the vegetation of Plješevica, Lika, published in the Geographical Bulletin in Ljubljana in 1925, 1: 113- 123, where he deferred to Josias Braun-Blanquet, the founder of a new approach to studying plants, plant communities and habitats. In the beginning Ivo Horvat researched the Southeast Europe, only to widen his research to cover practically the entire Europe (apart from England and Spain). His main areas of scientific interests and the most important results according to Rac and Lovrić (1997) are: phytocenology, cenodynamics, fossil vegetation, ecological vegetation mapping, synecology and phytocenological analysis, mountain ecology and altitude zoning, classical floristics and taxonomy, nature protection and reservations and organization and specialization of younger experts. Phytocenology deals with plant communities on which he published most of his scientific papers and five monographs. Cenodynamics studies the development of vegetation under different influences of animate – primarily human – and inanimate nature – climate, wind, soil, relief. This is the basis on which Ivo Horvat developed a scientific scheme of reconstruction and rational use of vegetation; his scientific results are mostly applied in forestry, agriculture, spatial planning, environmental protection, etc. Fossil vegetation, mainly paleoecology and paleocenotics, is the area in which Ivo Horvat, with Szafer, was the first to study the development of vegetation and name the extinct communities of plants by defining the typology and the zone arrangement during the icing periods, and thus determine that the vegetation which spread all over Europe after the icing was partially preserved on the Dinara mountain. This is the reason why Croatia is rich in endemic plants and relics, along with Spain and Greece, while the vegetation of the middle and northern Europe was destroyed by man. During the last two decades, botanists from Eurasia have been proving this thesis in their research. Ivo Horvat was the first to implement ecological vegetation mapping of space based on phytocenological recording entered into a detail-scaled map in Croatia and Yugoslavia. He was also the first in this area to have developed synecology – exact and comparative field study of coherence between vegetation, climate, soil and the influence of man. As the most important European expert on altitude zoning and mountain synecology, he was the first to distinguish the types of southern sub mountain conifers (Calamagrostio-Abietalia) and the southern mountain type of dry moors (Acantholimo-Astragaletalia) on the Mediterranean.

Ivo Horvat systematised ferns, moss and other plants, especially irises (Iris croatica, Iris reginae, Iris galicicae, Iris rudskyi, etc.) and was responsible for establishing several natural reservations and national parks (National parks Risnjak in Croatia and Pelister in Macedonia, forest reservation Plješevica in Lika, the valley Zelenjak – the natural and memorial reservation of the Croatian national anthem, Dubravica swamp in Hrvatsko zagorje) and is one of the most significant explorers of the Velebit mountain, vegetation of the Balkans, whose northern part was declared as a national park in 1999. He was mentoring many young botanists from both Croatia and the rest of the world and helped them with their dissertations. He was a persistent, hardworking and dedicated scientist and a great organizer. These areas of interest and his contribution in these fields make Ivo Horvat one of the Three Greats of the world botany along with J. Braun-Blanquet and R. Tüxen.

Ivo Horvat published over 200 scientific papers, and his life work Vegetation of the Southeast Europe was translated to German 11 years after his death (Horvat I., Glavač V., Ellenberg H., 1974: Vegetation Südosteuropas. Gustav Fischer Verlag, Stutgart). During a decade of relentless research on mountains and moors, he collected the biggest personal herbarium of Southeast Europe consisting of over 75 thousand leaves (which is kept in the Botanical Institute on the Faculty of Science in Zagreb), 52 notebooks of field journals, 67 folders of additional material for both his published and unpublished works, manuscripts of 39 synthetic vegetation tables and 9 vegetation maps, several hundreds of films and photographic plates, several hundreds of mostly unique scientific books, several thousands of mostly unique prints of scientific works of other worldly renowned botanists. Most of this significant legacy is kept at the Ruđer Bošković Institute, while the books are at the National and university library in Zagreb. The highest award for protection of nature in the Republic of Croatia was named after Ivo Horvat by the Croatian government. He is the second mostly cited Croatian naturalist after Ruđer Bošković, and the greatest botanist of the 20th century.

The City museum in Čazma (the birthplace of Ivo Horvat) has acquired material which became the basis of the Memorial collection of the botanist Ivo Horvat, which is a part of the electronic inventory, thanks to the donation of his wife Marija. The largest part of this collection is made up of his published books and scientific works. Apart from that, through the cooperation with M. Rac from the Ruđer Bošković Institute, the Museum has acquired a number of replicated photographs and documents of the Horvat family. The Museum keeps supplementing the Memorial collection with editions of his works and other documents, and also celebrates anniversaries through exhibitions and other event so that the general public would not forget this great scientist and patriot.

Thanks to Marija Horvat, the herbarium has been brushed up for use and display, while the rest of his heritage still waits to be made available.


no name
Nakladnik: Centar za kulturu ČazmaGradski muzej ČazmaZa nakladnika: Maja Cepetić RogićAutorica izložbe i izložbenog kataloga: Jadranka Kruljac SeverPrijevod sažetka na engleski jezik: Irena Ivanović, prof.Fotografije i skeniranje: Jadranka Kruljac Sever, Gradski muzej ČazmaČazma, 2022.

Organizator zahvaljuje financijskim pokroviteljima:Ministarstvu kulture i medija Republike HrvatskeGradu Čazmi