Počeci sporta u Čazmi
–
Hrvatski sokol
Autorica izložbe: Marina Junger Čazma, svibanj 2023. godine
Online Izložba “Počeci sporta u Čazmi – Hrvatski sokol” povodom obilježavanja 110 godina od odobrenja molbe za potvrdom pravila Društva za tjelovježbu „Hrvatski sokol“ u Čazmi.
Hrvatski sokol u Čazmi relativno je nepoznata tema, a izuzetno bitna za razvoj sportskih udruga, društava i klubova koji su se razvijali na temeljima sokolstva i radu Franje Bučara. Online izložbom predstavljamo vam do sada neizložene muzejske predmete stavljene u širi povijesni, društveni i prostorni kontekst, čime izložba postaje zanimljiva širem krugu posjetitelja (npr. pripadnici nacionalnih manjina Čeha i Slovenaca budući da se sokolska društva u Hrvatskoj osnivaju pod utjecajem koji dolaze iz tih zemalja). Obrađeni su do sada neistraženi arhivski fondovi (Hrvatski državni arhiv, Državni arhiv u Bjelovaru) s naglaskom na pravila Društva za tjelovježbu Hrvatski sokol Čazma. Važan izvor su školske spomenice osnovnih škola u Čazmi, Cerini i Dapcima, članci iz Jutarnjeg lista, Sportskih novosti, te lokalnih novina, kao i privatna biblioteka cijenjene čazmanske obitelji Baumüller. Posebni dio odnosit će se na Sokolsku četu u Narti, koja se nalazila u sastavu bivše općine Čazma.
Izložba prati razvoj sokolskih društava unutar Austro-Ugarske Monarhije kako bi se shvatio lokalni kontekst (čazmansko područje). Ona predstavlja svojevrsni uvod u povijest svih sportova koji su se razvijali na području bivše čazmanske općine.
Opći pojmovi
U Propisniku za javne nastupe hrvatskog sokolstva iz 1923. g. piše: „Sokolstvo je narodna, svim slavenskim narodima već zajednička ustanova, u kojoj (...) odgajamo svoje sinove i kćeri, da budu zdravi, jaki i lijepi, moralno, nacijonalno svijesni i demokratski. Tjelesno jaki čovjek nije zaplotnjak, ulizica, lukav, kukavica. Takav je čovjek srčan, hrabar, odvažan i odlučan i zna da savlada zapreke i strasti. Poput sistematskoga tjelesnoga odgajanja stičemo moralne vrednote: hrabrost, odlučnost, ustrajnost, odvažnost, a po tome disciplinu i red.“
Gombaonica je naziv za vježbaonicu jer su Zagrepčani tjelovježbu nazivali gombanje. Sokolana je dvorana sokolskog društva.
Slet je naziv za veliku priredbu zajedničkih vježbi gimnastičara i svih sportaša na otvorenom prostoru.
Svesokolski sletovi su organizirana natjecanja na otvorenom na kojem sudjeluju razna sokolska Društva. Prvi je organiziran u Pragu, Češka.
OPĆI POJMOVI
Josip Hanuš u Sokolskoj čitanci zapisao je kako je idealni sokol “čovjek tjelesno i duševno zdrav, jak, bistar, samosvijestan, rodoljubiv, slobodouman, trijezan i moralan, čovjek, koji stalno dalje uči i napreduje; čovjek čvrste i odlučne volje, čovjek, koji se ravna po načelima prava i istine; čovjek, koji u svemu susreće bratsku ljubav sve svoje drugove i pomaže ih prema svojoj snazi, a svoj osobni interes podređuje interesu cjeline; čovjek, koji moralnim svojim životom podržava svoje zdravlje, a sastoji u radu za cjelinu, u čovječanskoj ljubavi prema ostalim drugovima, a tako i prema čitavome narodu; Čovjek, koji je tvrdo odlučio, nesamo da lijepo govori, nego i da lijepo živi; nesamo da deklamira i nazdravlja domovini, nego i da radi za nju; ne da diktira jednakost, nego da sve jednako ljubi, jer se jednakost u sokolstvu očituje u ljubavi prema svima i u radu za cjelinu.”
Podjela sokolaša s obzirom na uzrast:
- Pomladak — od 14.g. (učenici osnovne škole)
- Naraštaj — od 15 do 18 g.
- Članovi i članice — iznad 18 g.
10 sokolskih zapovijedi prema Josipu Hanušu:
- Vježbaš marljivo, redovito i ustrajno, jer time jačaš svoje tijelo i osvježuješ svoj duh za daljnji sokolski i vansokolski rad
- Provodi takav život, koji će ti čuvati tvoje tjelesno i duševno zdravlje
- Neka ti je na srcu stalan razvoj sokolstva. Stoga čitaj sokolske knjige i budi pretplatnikom strukovnog lista „Hrvatski sokol“
- Čuvaj svakom zgodom čast i ugled Sokola, jer po tebi sude o čitavom sokolstvu
- Budi svijestan, da usavršujući sebe sokolski, usavršuješ i svoj narod i tako postaješ valjanim njegovim činiocem
- Ispravljaj ponajprije svoje pogreške, a onda pogreške svoje braće i svojih drugova
- Koliko god možeš, radi protiv mana našega javnoga života, a uvijek u znaku istine, dobrote i ljepote
- Ljubi nadasve svoju domovinu i svoj materinji hrvatski jezik i ne upotrebljavaj u njemu tuđe riječi, a budi na straži protiv uobičajene upotrebe tuđih jezika
- Ljubi jednakost, bratsvo i slobodu i budi uvijek brat bratu
- Svoje riječi pokrivaj uvijek s djelima svojima
Žene su imale odijelo za vježbu i svečano odijelo. Za vježbu nose crveni rubac na glavi, bijelu bluzu, tamnoplavu suknju koja se kopča na leđima, gaćice od crne tkanine, crne čarape i crne papuče. Svečano odijelo čini sportski šešir iste boje kao i odijelo, svjetlocrvenu bluzu s otvorenim ovratnikom i crvenim dugmadima, suknju ravnog kroja koja se kopča s lijeve strane boka, haljetak, crne čarape i visoke cipele.
Muškarci na glavi nose crnu kapu s trobojnicom, sokolski monogram i pero. Smeđa surka s pletenim vrpcama, smeđe hlače francuskog kroja sa sponama za cipele. Košulja je svijetloplava ili svijetlocrvena s tri dugmeta od crvene kosti, a plašt tamnosivi. Nose crni lakirani pojas ili remen s ovalnim sokolskim monogramom. Cipele su kožne crne i nelakirane.
ODJEĆA
Seljaci sokoli mogli su nositi svoju narodnu nošnju i na glavi sokolsku kapu. Sokolski znak žene nose na lijevoj strani grudi. Mješovita narodna nošnja sokola unutar jednog sokolskog društva nije dozvoljena.
“Jačajmo se!”
Opće Sokolsko geslo
„Jednakost i bratstvo!“
Geslo čeških Sokola
„U desnici snaga,
u srcu odvažnost,
u mislila domovina!“
Geslo hrvatskih Sokola
„Lavlja sila, sokolji lijet!“
Geslo Sokola u Zagrebu
Pokret je dobio neutralno ime – Sokolski pokret.
Sokol je ptica često spominjana u narodnim pjesmama Južnih Slavena. Prikazan je kao hrabra, smjela ptica koja leti visoko i prevladava sve prepreke, teži za slobodom baš kao svi Južni Slaveni unutar Monarhije.
Analizirajući gesla zaključujemo kako su sokolska društva bila politička društva iako su službeno prema propisima bila politički neutralna. Registrirani su kao tjelovježbena organizacija no s vremenom prerastaju u narodni pokret. Cilj sokolaša u Češkoj bio je okupljanje češkog naroda u borbi protiv germanizacije, a kasnije i svih Južnih Slavena unutar Monarhije, buđenje nacionalne svijesti, borba za veće političke slobode i prava svih naroda. Naime, sokolski pokret pojavio se u drugoj polovici 19. st. u vrijeme Bachova apsolutizma kada je ovaj ministar unutarnjih poslova nastojao nakon slova revolucije 1848/49. ukinuti autonomiju svih habsburških povijesnih pokrajina i zemalja.
EUROPSKI KONTEKST – Habsburška Monarhija
Češka
Prvo sokolsko društvo osnovao je Miroslav Tyrš 1862. g. u Pragu. Tyrš je došao na ideju osnivanja tjelovježbene udruge putem koje će se mobilizirati društvo. Osnovan je „Sokol“.
Slovenija
Iz Češke pokret se proširio u Sloveniju. „Južni“ Sokol osnovan je 1863. g. u Ljubljani. Slovenci su putem pjevačkog društva „Kolo“ potaknuli Hrvate da osnuju svoj sokol.
U Zagrebu su 1866. g. prilikom obilježavala 300. godišnjice smrti Nikole Šubića Zrinskog boravili slovenski Sokoli. Franjo Bučar napisao je kako je tada Zagreb prvi put vidio sokolove.
„Tako se primače sokolska ideja po prvi puta nama Hrvatima, a zagrebačka omladina odmah zaželi, da osnuje i Hrvatsko Sokol.“
Franjo Bučar
EUROPSKI KONTEKST – Hrvatska
Prvo hrvatsko sokolsko društvo osnovano 1874. g. u Zagrebu na inicijativu liječnika dr. Josipa Fona. Privremeni odbor sastavio je Pravila zagrebačkog društva za tjelovježbu Hrvatski sokol koja su potvđena 3. studenog, a usvojena 27. prosinca. Pisana su na hrvatskom i njemačkom jeziku, a potpisao ih je podban Jovan Živković.
Prema pravilima glavna sjednica trebala se održavati o Đurđevu, a prvi učitelj bio je Miroslav Friedrich Singer. Singera je zamijenio Franjo Hochman.
Izvor: web stranica Hrvatsko društvo za sportsku medicine
https://www.sportskamedicina.hr/hdsm/povijest/index.html
Po uzoru na zagrebačko, osnivaju se Društva diljem Hrvatske. Među prvima sa Varaždin (1877.), Bjelovar i Krapina (1884.), Zadar, Karlovac, Senj i Vukovar (1885.), Koprivnica (1887.), Ogulin (1889.), Split (1893.). Sokolosko društvo u Čazmi osnovano je 21. siječnja 1913. g.
Do početka I. svjetskog rata u Hrvatskoj je djelovalo oko 180 društava, u kojima je bilo oko 15.000 do 20.000 članova.
Sokolska društva osnivaju se i u Srbiji, Bosni i Hercegovini, SAD-u, te u Južnoj Americi.
DJELOVANJE - Tjelovježba
U Vojnoj krajini tjelovježba je bila vezana uz vojnički život i spremnost vojnika. Tjelesni kao predmet uveden je 1871. g.
| PREDMETI U OPĆOJ PUČKOJ ŠKOLI VOJNE KRAJINE |
|---|
| Nauka vjere i ćudorednosti |
| Jezik |
| Pisanje |
| Računanje |
| Prirodopis i prirodoslovlje |
| Zemljopis i povijest |
| Mjerstveno likoslovlje |
| Pjevanje |
| Tjelovježba |
| Za djevojčice: ručni rad i kućanstvo |
| Za dječake: Poljsko gospodarstvo |
U Banskoj Hrvatskoj 1874. g. ban Mažuranić donosi Zakon ob ustroju pučkih školah i preparandijah kojim je tjelesni postao obavezni predmet za sve osnovne, građanske i učiteljske škole. I ovdje je nastava trebala imati disciplinski karakter, s ciljem „proizvodnje“ budućih poslušnih građana. To je bio jedini školski predmet putem kojeg su se učinkovito mogle izdavale naredbe koje su tada učenici izvodili ujednačeno, kao u vojsci.
| PREDMETI U OPĆOJ PUČKOJ ŠKOLI BANSKE HRVATSKE |
|---|
| Nauk vjere |
| Materinski jezik, čitanje, pisanje, slovnica, vježbe u govoru i pismenom izrazu mislih |
| Računstvo |
| Zemljopis |
| Povijest |
| Fizika |
| Prirodopis |
| Krasopis |
| Geometričko oblikoslovje |
| Pjevanje |
| Gimnastika |
| Praktična uputa u najvažnije struke gospodarstva |
| Za djevojke: ručna djela i uputa u kućanstvo |
DJELOVANJE - Tjelovježba
Tjelovježba u školama bila je u nadležnosti sokola. Brinuli su se da učenici dobiju odgovarajuću naobrazbu, najbolje učitelje, nastava se održavala u njihovim dvoranama - sokolanama. Učitelji su bili najistaknutiji sokolaši.
Predstojnik Odjela za bogoštovlje i nastavu Izidor Kršnjavi od 1894. g. organizira tečaje za učitelje gimnastike čime uvodi program visokog obrazovanja u škola. Predavač je bio i Franjo Bučar.
Kršnjavi želi uvesti švedski model gimnastičkog sustava pa šalje Bučara u Stockholm. Bučar u škole uvodi švedske ljestve, sanduk i klupe.
Franjo Bučar bio je:
- Predsjednik Hrvatskog športskog saveza (1914.-1919.)
- Predsjednik Jugoslavenskog olimpijskog odbora (1919.-1927.)
- Član Međunarodnog olimpijskog odbora (1919.- 1946.)
- Organizator svesokolskih sletova u Zagrebu (1906., 1911.,1925.)
- Donosi saznanja o novim sportovima u Hrvatsku
IZVOR: https://mint.gov.hr/drzavna-nagrada-za-sport-franjo-bucar/21591
DJELOVANJE - Bučar - sport
- Hrvanje
- Veslanje
- Mačevanje
- Klizanje
- Biciklizam
- Tenis
- Skijanje
- Nogomet
(GMČ, Zavičajna zbirka, inv. broj 8448/56)
DJELOVANJE — Društveni rad
Unutar društva postojali su odjeli koji su se bavili prosvjetnim radom. Izdavali su knjige, priručnike, časopise, prevodili knjige inozemnih stručnjaka.
Od 1878. do 1879. izlazi časopis Sokol. Glasilo za tjelovježbu urednika Franje Hochmana. Od 1903. g. pod imenom Hrvatski Sokol ponovno ga pokreće Franjo Bučar.
Franjo Hochman od 1890. g. uređuje časopis Gimnastika: list za školsku i društvenu gimnastiku. Zamijenio ga je Franjo Bučar. Cilj lista bio je savjetovati učitelje.
DJELOVANJE – Društveni rad
„Hrv. sokolska društva nastoje da i odgojnim načinom djeluju na svoje članove stvaranjem knjižnica, javnih predavanja, zabava, izleta, koncerta i plesova.“
Dr. Franjo Bučar 1911. g.
(GMČ, Zavičajna zbirka, inv. broj 8448/52)
https://digitalna.nsk.hr/pb/?object=info&id=578790
HRVATSKI SOKOLSKI SAVEZ
Osnovan je 1904. g. na Sušaku pod imenom Savez hrvatskih sokolskih društava (1907. g. mijenja ime u Hrvatski sokolski savez). Prvi predsjednik bio je Stjepan pl. Miletić, a tajnik Franjo Bučar.
U Kraljevini SHS 1919. g. ukidaju se nacionalni savezi, a osniva jedan zajednički - Sokolski savez Srba, Hrvata i Slovenaca sa središtem u Ljubljani. Od 1920. g. se zove Jugoslavenski skolski savez.
Hrvati 1922. g. ipak osivaju Hrvatski sokolski savez. No, šestosiječanjskom diktaturom 1929. g. zabranjuju se sokolske organizacije s nacionalnm nazivima. Od 1929. do 1941. postoji Sokol Kraljevine Jugoslavije.
Hrvatska gimnastička organizacija od 1945. do 1951. g. djeluje kao Odbor za gimnastiku unutar Fiskulturnog saveza Hrvatske, a od 1951. u okviru Saveza za tjelesni odgoj Partizan Hrvatske.
Gimnastički savez Hvatske samostalno djeluje od 1962. Od 1991. se zove Hrvatski gimnastički savez.
SOKOLSKE ŽUPE
Hrvatski sokolski savez sastoji se od župa, a župe od društava. Sokolska društva se od 1907. organiziraju u veće teritorijalne jedinice - tzv. župe. Župe su bile članice nacionalnog saveza, plaćale su članarinu, sudjelovale su na natjecanjima, javim vježbama i na sjednicama nacionalnog saveza putem svojih izlasanika.
Svaka župa trebala je organizirati jedan slet svake godine. Župe su odlazile na svesokolske sletove drugih društava i župa. Bila su to najmasovnija i najznačajnija događanja koje su Sokoli organizirali s obzirom na to da su privlačili veliku društvenu, političku i medijsku pozornost. Također, bio je to test pojedinim društvima da vide jesu li dovoljno važni u društvu i sposobni organizirati nešto takvo.
Imena su dobivale po istaknutim Hrvatima kroz povijest.
| HRVATSKI SOKOLSKI SAVEZ | |||
|---|---|---|---|
| ŽUPA | GODINA OSNUTKA | SJEDIŠTE | STARJEŠINA (predsjednik) |
| Fonova | 1907. | Zagreb | Dr. Franjo Bučar |
| Gundulićeva | 1909. | Dubrovnik | Dr. Melko Čingrija |
| Ibrišimovićeva | 1908. | Požega | Bog Hajel |
| *Jelačićeva | 1907. | Mitrovica | Dr. Josip Fuchs |
| Krešimirova | 1908. | Šibenik | Dr. Ivan Krstelj |
| *Ljudevita Posavskog | 1907. | Sisak | Antun Sakarž |
| Ban Paližna | 1909. | Zadar | Dr. Franjo Alačević |
| Preradovićeva | 1906. | Bjelovar | Dr. Miroslav Strižić |
| *Tomislavova | - | Chicago | - |
| Tvrtkova | - | Sarajevo | Stjepko Stjepčević |
| Strossmayerova | 1907. | Osijek | Dr. Ante Pinterović |
| Vitezićeva | 1909. | Volsko- Opatija | Dr. J. Poščić |
| vojvoda Hrvoja | 1908. | Split | Dr. G. Bulat |
| *Zrinska | 1907. | Karlovac | Dr. Božo Vinković |
| *Zrinsko-Frankopanska | 1907. | Sušak (Bakar) | Josip Bačić |
| Župa dr. Pere Magdića | 1929. | Varaždin | |
| *Stjepana Radića | 1929. | Daruvar | |
SVESOKOLSKI SLETOVI—Češka, Prag
Svesokolski sletovi organiziraju se od 1882. do 1948. g. (XI. slet), pa sljedeći tek 1994. (XII.). Na njemu je nazočio češki predsjednik Vaclav Havel. Prag je 2000. proglašen europskim gradom kulture pa je održan XIII. slet. Sletovi se i danas održavaju.
U Državnom arhivu u Bjelovaru nalazi se Zapisnik sjednice Izvršnog odbora sokolske župe u Bjelovaru od 13.7.1938. g. s izvještajem starješine dr. Mihajla Vukobratovića s X. sleta na kojem je sudjelovala sokolska župa Preradovićeva. Ondje piše kako je na granici s Češkom, kao i na svim usputnim stanicama priređen srdačan doček domaćina. Do 30.6. boravili su u Pragu na vlastiti trošak, nakon toga bili su gosti čeških sokolaša. Sudjelovali su na povorci, nastupali su dva puta. Tijekom boravka u Pragu slavili su Vidovdan u Tyrševom domu, odlazili na izlete u okolicu Praga.
SVESOKOLSKI SLETOVI—Hrvatska, Zagreb
Hrvatski sokolski savez organizirao je 3 sleta: 1906., 1911. i 1925. g. u Zagrebu. Jedan od organizatora bio je i Franjo Bučar.
I. SLET — 1906.g.
Starješina je bio dr. Stjepan Miletić.
Tijekom dana održavala su se natjecanja, a navečer kazališne predstave, plesovi, koncert svih zagrebačkih pjevačkih i tamburaških društava u vrtu „Sokol“ i „Kolo“ na Sveučilišnom trgu, razgledavali bi grad i izložbe, odlazili su na izlete izvan grada.
U Spomen spisu I. hrvatskog svesokolskog sleta zapisano je:
„Sunce osvjetljuje gradske ulice i titra na barjacima, što se ponosno viju sa kuća i prozora. Od rana je jutra sav Zagreb i svi njegovi brojni gosti na nogama i sve se sprema, da vidi i pozdravi tolike Sokolove, koji su se sletili u Zagreb iz svih slavenskih dijelova monarkije i izvan njezinih granica. (…) Nikada još nije Zagreb vidio toliko Sokolova na okupu: oko 700 čeških, oko 500 poljskih, a preko 500 slovenskih. Impozantna četa Bugara i Srba iz kraljevine, braća Dalmatinci, pak domaći hrvatski i srpski sokolovo, sve je to sačinjavalo veličajnu povorku od preko 3000 Sokolova, Junaka i Dušanovaca.“
Izvor: Pinterest
https://www.pinterest.com/pin/42221315241105422/
II. SLET — 1911. g.
Starješina je bio dr. Lazar Car.
U knjižici „Drugi hrvatski svesokolski slet u Zagrebu: raspored“ piše kako je prvog dana, 12. kolovoza 1911. organiziran doček gostiju na željezničkom kolodvoru u Zagrebu i u Samoboru te svečani prijam u vrtu „Sokol“ i „Kolo“ na Sveučilišnom trgu.
13.8. - održana je svečana povorka s vježbališta kroz grad sve do Hrvatskog narodnog kazališta na Sveučilišnom trgu. Kasnije je održana javna vježba. Navečer su sokoli mogli pogledati kazališnu predstavu te otići na zabavu i na ples.
14.8. - natjecanje pa razgled grada, izlet u Maksimir, te navečer zabava Zagrebačkog zbora.
15.8. - javna vježba, svečanost i oproštaj s gostima u prostorijama zagrebačkog zbora.
Na kamenu se vidi Sletska plaketa autora Ivana Kerdića.
(GMČ, Povijesna zbirka, inv. broj 9553)
III. SLET — 1925. g.
Slet su organizirali starješina Hrvatskog sokolskog saveza Lack Križ i Vladko Maček povodom 1000. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva, odnosno krunidbe Tomislava 925.g.
Prva natjecanja održana su već u petak, 14. kolovoza, na sletskom vježbalištu, igralištu Prvog hrvatskog građanskog sportskog kluba, danas Dinama. Na sletu su sudjelovali i hrvatski sokoli iz Amerike iz sokolske župe u Chicagu.
(GMČ, Zbirka razglednica, inv. broj 7085)
Medaljer Ivo Kerdić je autor značke. Na aversu se nalazi prikaz kralja Tomislava kako sjedi na prijestolju. U lijevoj ruci drži državnu jabuku s križevima, a desnu je podigao zaklinjući se na križ i vjernost narodu. Na podnožje je naslonjen hrvatski grb na kojem sjedi ptica sokol.
III. SLET — 1925. g.
U Maksimiru je otvorena sokolska mogila građena od grumenja zemlje sa 155 važnih povijesnih lokacija iz svih hrvatskih zemalja. Predstavnici sokolskih društava istresli su iz vrećica zemlju svog kraja uz fanfare i budnice.
U temeljima humka nalaze se razni predmeti društva poput knjiga, novina, časopisa te spomenice. U temelj su položena i znanstvena djela Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Matice hrvatske, Društva svetog Jeronima, Braće hrvatskog zmaja i sl. Oko Mogile posađeno je 10 lipa u znak na 10 stoljeća hrvatske državnosti.
Na vrhu mogule se trebao nalaziti brončani kip sokola skupljenih krila kipara Ive Kerdića. No, odljev kipa se u ateljeu razbio. Nakon 70 godina Ministarstvo obrane dao je postaviti novu skulpturu sokola na Mogilu. Izradio ju je kipar Mladen Mikulin.
U članku Franje Jagatića iz 1991. g. Ivo Dončević spominje kako je Hrvatski sokol iz Čazme sudjelovao na ovom sletu.
https://travelcroatia.live/listing/spomenik-mogila-u-maksimiru/
(19.1.2023.)
HRVATSKI SOKOL U ČAZMI
Hrvatski sokol u Čazmi postojao je još 1910. g. Podatke o osnivanju društva nemamo budući da nije sačuvan zapisnik konstituirajuće skupštine, no sačuvana su kazivanja suvremenika.
Molba za potvrdom Pravila Društva za tjelovježbu „Hrvatski sokol“ u Čazmi pod brojem 2.120 zaprimljena je 18. srpnja 1912. godine. Za svrhu društva navedeno je „gojenje i promicanje tjelovježbe“. Molbu su potpisali starješina i tajnik. Starješina je bio Berthold Porges.
Molba je odobrena 21. siječnja 1913. godine pod brojem 59.757-1912 uz određene preinake. Pravila je odobrila Kraljevska hrvatsko-slavonsko-dalmatinska zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove, a potpisao ih je i ovjerio pečatom kraljevski povjerenik.
Vježbalo se na ručama i preči, održavale su se sletske vježbe. Naime, svako društvo moralo je organizirati minimalno jednu vježbu godišnje, pa tako i čazmansko.
Vježbali smo u kratkim bijelim hlačama i crvenoj košulji s hrvatskom trobojnicom i natpisom „Hrvatski sokol“, crvenim kapicama s resicama i sportskim papučama. Treniralo se dvaput tjedno u tadašnjem vatrogasnom spremištu u Čazmi.“
Ivan Dončević
“Posebno me se dojmio prvi nastup našeg Društva u Zagrebu 1925. u povodu tisućugodišnjice krunidbe kralja Tomislava. Mi naraštajci (sadašnji pionirski uzrast) nastupali smo zajedno s odraslima. Ostali smo u Zagrebu nekoliko dana i to je za nas bio izuzetan doživljaj”
Ivan Pirak “Brico”
JAVNE VJEŽBE
Hrvatski sokol u Čazmi svoju prvu javnu vježbu je organizirao 1913. godine u Čazmi.
Društvo je odlazilo je na javne vježbe kod drugih društava. U novinama „Virovitičan“ 14. rujna 1919. g. izašao je članak „Sokolski izlet u Virovitici“ u kojemu se spominju 6 članova iz Čazme.
http://dnc.nsk.hr/ DataServices/ ImageView.aspx?id=29b7e4ed-2ad2-459c-b81c-e374284983c3
(14.2.2023.)
JAVNE VJEŽBE - Ivanić-Grad
Odlaze na javne vježbe u obližnji Ivanić-Grad.
U rujnu 1926. g. Hrvatski sokol Ivanić-Grad održao je I. javnu vježbu. Osim Čazme, sudjelovala su društva iz Dugog Sela, Kutine, Kloštra, Ludine, Popovače, Križa i Pakraca i Zagreba.
Sudjelovali su na II. javnoj vježbi održanoj 24. srpnja 1927. g. Stiglo je 200 sokola iz Čazme, Daruvara, Dugog Sela, Križa, Kutine, Končanice, Ludine, Kloštar Ivanića, Pakraca, Popovače, Samobora, Zagreba i iz Velikih Zdenaca. Vježbi je prisustvovao i dr. Franjo Bučar.
Sudjelovali su i na IV. javnoj vježbi održanoj 15. rujna 1929. g., u nedjelju. Svirala je fanfara sokola iz Vlaške ulice. Nakon vježbe održana je i zabava.
http://www.prijatelji-bastine.hr/povijest-i-bastina/razvoj-kulturnog-i-drustvenog-zivota-u-ivanicu
JAVNE VJEŽBE
Čazmanski sokolaši nastupali su na III. sletu 1925. g. u Zagrebu. Sudjelovali su na sletu u Splitu 1932. g. te na svesokolskom sletu u Pragu. Nema podatka na kojem sletu.
U školskoj spomenici škole u Čazmi zapisano je kako je ravnajući učitelj Jakob Uđbinac 1933. g. sudjelovao na pokrajinskom sokolskom sletu održanom u Ljubljani. Zapisano je kako su iz Čazme 27. lipnja otputovala 4 sokola te Jakob Uđbinac. U Ljubljani se okupilo oko 20 000 sokola, iz Slovenije, Hrvatske, Češke i Rusije.
DRUŠTVENA DJELATNOST
Članovi Sokola bili su vrlo važni članovi društva. Često su bili pozivani na važn društvena događanja, sudjelovali su u raznim programima, poput dočeka važnih političkih osoba tog vremena.
2. svibnja 1931. g. čazmanski su Sokoli sudjelovali u dočeku bana Savske banovine, Ive Perovića.
U Školskoj spomenici škole u Čazme za školsku godinu 1930/1931 zapisano je:
„Pred zgradom sreskog načelstva dočekali su bana vatrogasci iz Čazme, Ivanić grada i Dubrave, pa Sokoli, Jadranska straža, činovnici, općinski vijećnici i ostali narod.”
ŠKOLSKA SPOMENICA ŠKOLE U ČAZMI
Doček kralja Aleksandra
3. lipnja 1931. g. Čazmu je posjetio kralj Aleksandar I. Karađorđević. U školskoj spomenici Čazme je opisan doček. Spominje se kako je 10.000 ljudi dočekalo kralja, a u ime Sokola kralja je pozdravio starješina Sokola Metod Širola kotarski veterinar.
„3 juna doživjeli smo dan koji će ostati za mjesto Čazmu u trajnoj uspomeni. Taj dan pohodio je ovo naše skromno mjesto Njegovo Veličanstvo Aleksandar I. Karađorđević. Ovako veselog događaja Čazma ne pamti. Taj dan sabralo se ovdje do 10.000 ljudi. Njegovo Veličanstvo dovezlo se automobilom oko pola 5 sati iz Bjelovara. Pred velikim i lijepim slavolukom, koji je bio ukrašen državnim zastavama grbovima i krunom bio je doček. Tu je Njegovo Veličanstvo pozdravio čazmanski općinski načelni g. Keletić, a zatim Marica Mikuleta učenica IV. razreda osnovne škole.”
Jedna učenica je predala Njegovu Veličanstvu ručnik na kojem je bila izvezena glava Njegova Veličanstva a isto glava Njezina Veličanstva kraljice Marije i prijestolonasljednika Petra.”
ŠKOLSKA SPOMENICA ŠKOLE U ČAZMI
Doček kralja Aleksandra
“Njegovo Veličanstvo se je razgovaralo sa ljudima, a zatim išlo u crkvu. Na ovom dočeku su bila sva društva školska mladež sa zastavicama i ostali narod. U ime Sokola pozdravio je kralja brat starešina Sokola Metoda Širola, kotarski veterinar. Pred crkvom je Njeovo Veličanstvo pozdravio dekan Stjepan Štefanac u ime župljana i svečenstva, a isto ga je pozdravio i Konstantin Daškalović administrator parohije iz Lipovčana Njegovo Veličanstvo je prisustvovalo u crkvi svečanoj „Zahvalnici“. Na koru su školska djeca otpjevala „Zahvalnicu“ i „Bože pravde“. Njegovo Veličanstvo se je u sacristiji upisalo u spomen knjigu. Na polasku iz crkve Njegovo Veličanstvo je pozdravljalo prisutne pa je pogledao gore i na kor, nasmiješio se i rukom domahivao. Poslije je Njegovo Veličanstvo uz klicanje naroda nastavilo put u Dugo selo i Zagreb.“
Dio opisa dolazak kralja Aleksandra u Čazmu i sudjelovanje Sokola u dočeku.
ŠKOLSKA SPOMENICA ŠKOLE U ČAZMI
Doček kralja Aleksandra
(GMČ, Zbirka fotografija, inv. broj 5001)
(GMČ, Zbirka fotografija, inv. broj 5001)
| ŽUPA PRERADOVIĆA 21. travnja 1929. g. | |
|---|---|
| DRUŠTVO | GODINA OSNUTKA |
| 1. Bjelovar | 19.4.1905. |
| 2. Bjelovar HKS | 8.6.1924. |
| 3. Novigrad Podravski | 1920. |
| 4. Peteranec | NEMA PODATKA |
| 5. Drnje | 14.9.1924. |
| 6. Gola | NEMA PODATKA |
| 7. Đurđevac | 11.10.1908. |
| 8. Nova Kapela | NEMA PODATKA |
| 9. Hercegovac (Garešnica) | 10.5.1923. |
| 10. Hlebine | NEMA PODATKA |
| 11. Koprivnica | 5.8.1906. |
| 12. Križevci | 1904. |
| 13. Subotica (kod Koprivnice) | NEMA PODATKA |
| 14. Pitomača. | 28.7.1906. |
| 15. Kalnik | Potrebna Godina |
| 16. Suhopolje | 25.10.1908. |
| 17. Sv. Ivan Žabno | 18.10.1909. |
| 18. Veliki Grđevac | 2.2.1921. |
| 19. Veliki Zdenci | NEMA PODATKA |
| 20. Virje | 21.3.1920. |
| 21. Virovitica | 19.3.1906. |
| 22. Podgorci (43211) | NEMA PODATKA |
| 23. Torčec (kod Drnja) (43211) | NEMA PODATKA |
| 24. Majurec (kod Križevaca) | 9.9.1925. |
HRVATSKI SOKOL U ČAZMI — između župa
Hrvatski sokol u Čazmi je do sredine 1929. g. pripadao župi Preradovićevoj, a nakon toga župi Fonovoj.
| 25. Rasinja (kod Koprivnice) | NEMA PODATKA |
| 26. Cirkvena | NEMA PODATKA |
| 27. Gradec (kod Vrbovca) | NEMA PODATKA |
| 28. Kloštar Podravski | NEMA PODATKA |
| 29. Dalj | NEMA PODATKA |
| 30. Ivanovo selo | NEMA PODATKA |
| 31. Uljanik | NEMA PODATKA |
| 32. Gotalovo | NEMA PODATKA |
| 33. Gorica (kod Rasinja) | NEMA PODATKA |
| 34. Severin (kod Bjelovara) | 1911. |
| 35. Kalinovac (kod Đurđevca) | NEMA PODATKA |
| 36. Kapelica (kod Vukovja) | NEMA PODATKA |
| 37. Nova Rača | NEMA PODATKA |
| 36. Čazma | 21.1.1913. |
IZVOR: Paar, Adolf (2011), Hrvatski sokol, Samobor, str. 106
| FONOVA ŽUPA 14. srpnja 1929. g. | |
|---|---|
| DRUŠTVO | GODINA OSNUTKA |
| 1. Brdovec | 01. 04. 1922. |
| 2. Bregi | 16. 05. 1912. |
| 3. Dugo selo | 1920. |
| 4. Klanjec | 20. 06. 1909. |
| 5. Krapina | 16. 08. 1906. |
| 6. Križ | NEMA PODATKA |
| 7. Kutina | 13. 09. 1908. |
| 8. Lipovljani | 29. 07. 1923. |
| 9. Ludina | 16. 11. 1924. |
| 10. Samobor | 14. 11. 1904. |
| 11. Sesvete | 05. 10. 1924. |
| 12. Stubica Donja | 30. 04. 1911. |
| 13. Stubica Gornja | 26.10.1924. |
| 14. Sv. I. Zelina | 19.5.1912. |
| 15. Zagreb (Wilsonov) trg 11.. | 27. 12. 1874. |
| 16. Zagreb I (Sveti Duh) | 1923. |
| 17. Zagreb II (Vlaška ul.) | 19.4.1923. |
| 18. Zagreb III (Savska c.) | NEMA PODATKA |
| 19. Zagreb IV (Nova Ves) | 14.6.1924. |
| 20. Zagreb V (Pantovčak) | 07.9.1924. |
| 21. Zagreb VI (Trnje) | 5.10.1924. |
| 22. Zagreb HKS. Matica | 5.9.1922. |
| 23. Zagreb HKS I (Sveti Duh) | 1.10.1924. |
| 24. Zagreb HKS II (Nova Ves) | NEMA PODATKA |
| 25. Zagreb VII Trešnjevka | 1929. |
| 26. Zaprešić | NEMA PODATKA |
| 27. Zlatar | 20.9.1907. |
| 28. Pregrada | 1.10.1909. |
| 29. Vrbovec | 5.2.1902. |
| 30. Čazma | NEMA PODATKA |
| 31. Varaždinske toplice | NEMA PODATKA |
| 32. Ivanić Grad | 7.1927. |
| 33. Zabok | 27.10.1929. |
| 34. Oroslavje | 24.3.1929. |
| 35. Kraljeva Velika | NEMA PODATKA |
| 36. Mičevac | NEMA PODATKA |
| 37. Međurić (kod Banove Jaruge) | 6.11.1927. |
| 38. Radoboj | 29.7.1928. |
| 39. Hrašće (Odra) | NEMA PODATKA |
| 40. Zagreb VIII Kaptol | 1937. |
| 41. Zagreb IX Jakićeva | 1937. |
| 42. Bregana | 1926. |
| 43. Kloštar Ivanić | NEMA PODATKA |
| 44. Popovača | NEMA PODATKA |
| 45. Sveti Martin pod Okićem | 11.8.1929. |
| 46. Pakrac | NEMA PODATKA |
| 47. Vojni Križ | NEMA PODATKA |
| 48. Rugvica | NEMA PODATKA |
| 49. Jesenice ob Savi | 1926. |
| 50. Brežice | 27.8.1904. |
| 51. Krško | NEMA PODATKA |
| 52. Sevnica | NEMA PODATKA |
| 53. Rajhenburg | NEMA PODATKA |
| 54. Bizeljsko | NEMA PODATKA |
IZVOR: Paar, Adolf (2011), Hrvatski sokol, Samobor, str. 92
ŠKOLSKO SOKOLSKO DRUŠTVO KROZ ŠKOLSKU SPOMENICU ŠKOLE U ČAZMI
Napretku sokolskog društva, ali i razvoju sportskih društava i klubova pridonijelo je i osnivanje sokolskog pomlatka u školama. Za proučavanje razvoja sokolskog društva u kolama najbolji izvor upravo je školska spomenica u koju ravnatelj zapisuje sve što se događa u školama.
U Pučkoj školi u Čazmi 1930. g. osnovano je sokolsko društvo.
„U Čazmi je osnovano sokolsko društvo, pa su i nekoja djeca upisana u Soko. Za njih preporučuje Ministarstvo glasnik „Sokolić“ i „Naša radost“ a za škol. knjižnicu preporuča „Sokolski glasnik“ i „Soko“.
Na završnoj školskoj priredbi 28. srpnja 1931. g. učenici su u školskom dvorištu u Čazmi izvodili sokolske (mornarske) vježbe.
U školskoj godini 1931/32 zapisano je kako je sokolsko društvo 8. svibnja proslavilo uspomenu na mučenike Zrinskog i Frankopana. Na proslavi su sudjelovala i školska djeca.
ŠKOLSKO SOKOLSKO DRUŠTVO KROZ ŠKOLSKU SPOMENICU ŠKOLE U ČAZMI
Nakon proslave 1. prosinca 1932. g. održana je svečana sokolsk akademija na kojoj su sudjelovali učitelji i sokolska djeca. Ravnatelj škole Jakob Uđbinac održao je predavanje o povijesti sokolstva, organizaciji i tjelesnom odgoju.
Prvi javni nastup održan je 21. svibnja 1933. g.
„21 maja obdržavalo je Sokolsko društvo svoj prvi javni nastup pa je na njemu nastupio i sokolski pomladak t. j. školska sokolska djeca. Djeca su veoma lijepo odvježbala svoje vježbe, a bila su djeca iz škola cijele čazmanske općine njih oko 300 na broju.“
U spomenici škole u Dapcima spominje se ta javna vježba. Djeca iz Dabaca su izvodila vježbu pod vodstvom upravnika škole, s ostalom mladeži.
25. svibnja zajedno sa sokolskom djecom iz Laminca sudjeluju na programu posvete škole u Lamincu.
ŠKOLSKO SOKOLSKO DRUŠTVO KROZ ŠKOLSKU SPOMENICU ŠKOLE U ČAZMI
U školskoj godini 1933/1934 ravnatelj Uđbinac vježbao je svu mušku sokolsku školsku djecu. Žensku djecu 1. i 3. razreda vježbala je učiteljica Darinka Mesarić, a 2. i 4. razreda Zlata Krišković. Učenici su sudjelovali na sokolskim zabavama izvodeći sokolske vježbe. Jedna od takvih vježbi održana je u školi u Lipovčanima, prigodom posvete sokolske nastave.
Djeca su sudjelovala i na sokolskom sletu u Ludini, Zagrebu, Siščanima i na sokolskoj zabavi u Čazmi. Na naraštajskom sletu u Zagrebu, prilikom igre Đuro Perčec iz Dabaca je pao i slomio nogu.
Nastavnici čazmanske škole sudjelovali su od 4. do 7. travnja 1934. g. u Zagrebu na sokolskom tečaju za učitelje.
U školskoj godini 1934/1935 mušku djecu 1. razreda sokolskim vježbama podučavala je nastavnica Zlata Krišković, a od 2. do 4. razreda ravnatelj Uđbinac. Žensku djecu podučavale su njihove nastavnice.
ŠKOLSKO SOKOLSKO DRUŠTVO KROZ ŠKOLSKE SPOMENICE ŠKOLA U DAPCIMA I U CERINI
U Pučkoj školi u Dapcima školske godine 1931/1932 osnovan je sokolski pomladak i sokolski školski naraštaj. Sokoli su u školi organizirali zabave, prikupljali pomoć za siromašne učenike.
U Pučkoj školi u Cerini 11. lipnja 1932. g. osnovana je Sokolska četa. U školskoj spomenici piše kako je u sokolsku četu bilo upisano 15 odraslih i 14 djece. Upravni odbor činili su starješina Đuro Hagljan, zamjenik starješine Mato Frković, tajnik Ivan Čanađija, blagajnik Milan Rakoš, Aleksa Odniković i načelnik Stjepan Čanađija. Sjednice su se trebale održavati u dogovoru sa Sokolskom četom u Čazmi. Tom prilikom je Birtić održao je govor o sokolstvu i njegovom razvoju na ovom području. Također, odlučeno je da se odmah u školsko dvorište postave vježbališta.
SOKOLSKA ČETA U NARTI
Sokolska društva osnivala su i sokolske čete. Sokolska četa u Narti osnovana je 1931. godine na inicijativu Vladimira Heraka, kao odjeljak Sokolskog društva u Bjelovaru.
Vladimir Herak je bio učitelj i ravnatelj škole u Narti.
Prvo je 25. listopada organiziran sastanak u školi u Narti. Na sastanku je pročitan Pravilnik osnivanja sokolske čete sa svim objašnjenjima. Iskazana je želja osnivanja takve čete i u Narti. Vlastoručnim potpisom prisutni su to i potvrdili.
SOKOLSKA ČETA U NARTI
Glavna Konstituirajuća skupština Sokolske čete u Narti održana je u studenom 1931. g. Na skupštini su predloženi starješina, njegov zamjenik i tajnik čete. Za predsjednika je predložen Vladimir Herak, za njegova zamjenika Petar Keserin, a za tajnika Josip Šantić.
Nakon održane skupštine trebali su dostaviti zapisnik najbližem Sokolskom društvu u Bjelovaru u točnom prijepisu da o njemu da svoje mišljenje. Uz zapisnik poslano je pismo.
U pismu piše kako će broj djece i naraštaja javiti nakon pristupa čete bratskom društvu u Bjelovaru kao odjeljku.
Što se tiče prostorija koje odgovaraju higijenskim uvjetima da se u njima može vježbati, predlažu školsku učionicu, budući da drugih prostorija nemaju. Što se tiče osobe koja bi preuzela vježbanje članova i koja bi trebala na sljedeći župski tečaj za prednjake poslati barem jednoga člana, u pismu odgovaraju da za tečaj imaju 2 člana sposobna za prednjake, ako mogu biti besplatno primljeni.
Što se dalje događalo, nije poznato budući da nisu sačuvani podaci.
POČECI SPORTA U ČAZMI
Djelovanjem Franje Bučara i Hrvatskog sokola dolazi do razvoja sporta u Hrvata. Što se tiče sporta na području bivše Općine Čazma, ono se razvija 30-ih godina 20. stoljeća.
Prvo se razvija nogomet, a potom i svi ostali sportovi. Čazmanski sportski klub „Zrinski“ osnovan je 1932. g. Upravo je Zrinski preteča osnivanja sportskih udruga.
Čazmansko ribarsko društvo svoja pravila donijelo je 1936. g. Kuglački klub „Čazma“ osnovan je 1938. g.
U Čazmi 1991. godine osnovan je Savez sportova općine Čazma, a 2002. Športska zajednica grada Čazme. Razvoj sporta danas je u njihovim rukama.
OD KAPTOLA DO KAPTOLA
Najstarija sportska manifestacija u čazmanskoj općini svakako je Supermaraton. Supermaraton je utrka koja se trči između Zagreba i Čazme, odnosno od Zagrebačkog do Čazmanskog kaptola. To je najduža cestovna atletska utrka u Hrvatskoj duga 61km i 350m.
Maraton se održava od 1976. g. kada je osnivač Boris Kožar predložio ovu utrku povodom proslave 750. obljetnice grada Čazme. Utrka se održavala svake godine 29. studenog povodom Dana grada i Dana oslobođenja grada. U početku start se nalazio na nogometnom stadionu NK Dinamo, no kasnije na Trgu bana Josipa Jelačića.
Boris Kožar bio je prvi pobjednik supermaratona „Čazma 750“. Na toj utrci sudjelovalo je samo tri trkača - Kožar iz Varaždina, Milan Šlajmer iz Maribora i Petar Jelenečki iz Varaždina.
Utrka nije održana svega tri puta i to 1991. g. zbog Domovinskog rata, te 2020. i 2021. g. zbog pandemije COVID-19.
ZAKLJUČAK
Društvo za tjelovježbu „Hrvatski sokol“ u Čazmi izuzetno je bitno za razvoj sporta na čazmanskom području. Kako bi se shvatilo djelovanje društva u Čazmi, potrebno ga je staviti u širi kontekst, kako hrvatski tako i europski. Upravo putem sokolskog društva Čazmanci dolaze u „dodir“ s pojedinim sportovima, prate njihov rad, kupuju i čitaju njihove novine, knjige, odlaze na predavanja, javne vježbe i sletove. Potrebno je spomenuti čazmansku obitelj Baumüller koja je pratila rad hrvatskog i europskog sokola. U njihovoj privatnoj biblioteci nalazila se vrijedna zbirka knjiga i časopisa na hrvatskom i na njemačkom jeziku koja je obogatila vizualni dio ove izložbe i baštinu muzeja. Knjige i časopisi se danas nalaze u Zavičajnoj zbirci Gradskog muzeja Čazma. Utjecajem sokola Čazmanci dobivaju poticaj za pokretanjem sportskih klubova u svom kraju. Uz ovo razdoblje vežu se počeci razvoja nogometa, atletike, sportskog ribolova, kuglanja i borilačkih s portova, a potom i razvoj svih drugih sportova i sportskih klubova. Počeci razvoja sporta na čazmanskom području u ovoj izložbi su samo površno spomenuti kao uvod u daljnja istraživanja i buduće izložbe.
Impresum:
Nakladnik: Centar za kulturu Čazma Gradski muzej Čazma
Za nakladnika: Maja Cepetić Rogić
Autorica izložbe i izložbenog kataloga: Marina Junger
Fotografije i skeniranje: Marina Junger
Računalna podrška: Željko Bilandžija, Codebyte, obrt za računalno programiranje, Pula
Čazma, 2023.